Dok europske demokracije raspravljaju o digitalnoj sigurnosti i sofisticiranim hakerskim napadima na izborne sustave, u Bosni i Hercegovini se politička moć i dalje osigurava mnogo bazičnijim, ali izuzetno efikasnim metodama. 

Izborni proces u našoj zemlji godinama funkcionira kao poligon za politički inženjering u kojem stvarni glasovi građana često predstavljaju tek početnu točku za postizanje željenog rezultata.

Analiza domaćih i međunarodnih promatračkih misija pokazuje da se manipulacije ne dešavaju u jednom trenutku, već kroz uigran, višeslojan sustav koji prati glasački listić od tiskare do konačnog brojanja. Čak što više, mnogi dužnosnici međunarodne zajednice, ali i domaći političari, u neslužbenim razgovorima tvrde da su svi dosadašnji izbori u BiH bili 'pokradeni'. S druge strane, nikada nijedna 'velika riba' nije zbog toga odgovarala, što jasno govori o sprezi politike, kriminala i pravosuđa. Hoće li tako biti i ove godine?

Trgovina biračkim odborima: Temelj izborne prevare

Ključna točka ranjivosti bosanskohercegovačkog izbornog sustava leži u ljudima koji njime upravljaju na terenu. Birački odbori, koji bi po zakonu trebali biti neutralna tijela sastavljena od predstavnika različitih političkih subjekata, u praksi postaju predmetom političke trgovine.

Male, fiktivne stranke ili nezavisni kandidati, koji često postoje samo na papiru, registriraju se isključivo kako bi dobili mjesta u biračkim odborima. Ta mjesta potom prodaju ili ustupaju velikim, vladajućim strankama. Na taj način, jedna politička opcija može ostvariti potpunu kontrolu nad pojedinim biračkim mjestom. Kada svi članovi odbora pripadaju istom političkom taboru ili interesnoj skupini, vrata za sve ostale oblike manipulacija ostaju širom otvorena.

Od "bugarskog voza" do "pisanja olovkom"

Kada se uspostavi kontrola nad biračkim odborom, paleta manipulativnih tehnika postaje izuzetno široka. Krenimo redom…

"Bugarski voz": Ova metoda podrazumijeva unošenje već popunjenog glasačkog listića na biračko mjesto. Birač dobija popunjen listić, ubacuje ga u kutiju, a sa sobom iznosi prazan listić koji je dobio od odbora. Taj prazni listić se vani ponovo popunjava za istu stranku i predaje sljedećem plaćenom ili ucijenjenom biraču.

Dopisivanje preferencija: Tokom procesa brojanja, članovi biračkog odbora mogu koristiti skrivene olovke (često sakrivene u prstenju ili rukavima) kako bi dopisali preferencije određenim kandidatima unutar iste stranačke liste, čime se vještački mijenja unutarstranački poredak.

Pravljenje listića nevažećim: Ako na listiću stoji glas za oporbenu stranku, dovoljno je da član odbora neprimjetno dopiše još jedan znak ili križić. Prema zakonu, takav listić odmah postaje nevažeći, čime se direktno smanjuje rezultat političkih protivnika.

Glasanje uime odsutnih: Korištenjem osobnih podataka građana koji žive u inozemstvu ili koji godinama ne izlaze na izbore, članovi odbora sami potpisuju ove osobe u izvode iz Središnjeg biračkog popisa i u njihovo ime ubacuju listiće u kutije, obično u kasnim večernjim satima pred zatvaranje birališta.

Zloupotreba tehnologije i glasanje putem pošte

Posebno sivo polje bh. izbora predstavlja glasanje putem pošte. Tokom ranijih izbornih ciklusa zabilježeni su brojni dokumentirani slučajevi krađe identiteta, gdje su građani BiH, bez svog znanja, prijavljivani za glasanje iz država poput Srbije, Hrvatske ili Njemačke. Njihovi glasački paketi su presretani i popunjavani u koordiniranim centrima izvan granica BiH.

Uvođenje novih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće, koje je djelomično testirano pod pritiskom međunarodne zajednice, ima za cilj smanjiti ljudski faktor. Međutim, političke elite pružaju snažan otpor potpunoj digitalizaciji sistema, pravdajući to visokim troškovima i navodnim tehničkim rizicima, dok stvarni razlog leži u gubitku kontrole nad procesom brojanja.

Sistemski pritisci i institucionalna inertnost

Pored tehničkih prevara na sam dan izbora, manipulacija rezultatima počinje mjesecima ranije kroz takozvani institucionalni inženjering. To uključuje ucjene zaposlenih u javnom sektoru koji moraju donijeti popise sa "sigurnim glasovima" članova obitelji, zloupotrebu javnih resursa u kampanji, te selektivno asfaltiranje lokalnih puteva i dodjelu jednokratnih socijalnih pomoći neposredno pred izbore.

Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini rijetko adekvatno procesuira ove slučajeve. Većina izbornih prevara završi sa simboličnim novčanim kaznama za članove biračkih odbora, dok stvarni nalogodavci i političke partije koje profitiraju od ukradenih mandata ostaju nedodirljivi. Dok god ključne poluge izbornog procesa budu u rukama onih koji u izbornom rezultatu vide pitanje političkog opstanka, a ne demokratske volje, izbori u Bosni i Hercegovini ostat će više igra kontrole i resursa, a manje festival demokracije.

Šta donose nove tehnologije?

Predstojeći Opći izbori zakazani za 4. listopad ove godine označit će povijesnu prekretnicu za bosanskohercegovački izborni sustav. Nakon višegodišnjeg političkog otpora i uspješno provedenih pilot-projekata na lokalnim izborima, Središnje izborno povjerenstvo je započelo instalaciju opreme koja bi trebala eliminirati ljudski faktor iz najkritičnijih faza glasanja.

Ključne inovacije koje ove godine stižu na biračka mjesta uključuju uređaje za biometrijsku identifikaciju birača (putem otiska prsta) i optičke skenere glasačkih listića. Procedura je u teoriji jednostavna, ali za ovdašnje prilike revolucionarna.

Kraj glasanja uime mrtvih: Birač se prvo identificira važećim dokumentom, a sustav putem otiska prsta provjerava bazu podataka. Tek nakon biometrijske potvrde uređaj tiska kontrolni listić (slip) na koji se birač potpisuje, što onemogućava glasanje s tuđim osobnim kartama.

Automatsko brojanje: Nakon popunjavanja listića iza paravana, birač ga sam ubacuje u optički skener. Uređaj automatski registrira glasove i elektronski prenosi rezultate direktno u bazu SIP-a, dok listić propada u glasačku kutiju. Ručno brojanje će i dalje postojati, ali isključivo kao kontrolni mehanizam.

Hoće li izbori konačno biti transparentniji?

Domaći i međunarodni eksperti za izborno pravo slažu se da uvođenje tehnologije predstavlja najveću reformu izbornog sustava u BiH od usvajanja krovnog zakona. Predstavnici koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" ističu da će biometrija i skeneri praktično "ubiti" tradicionalne metode prevare poput "bugarskog voza", naknadnog dopisivanja preferencija i namjernog pravljenja listića nevažećim na kraju dana. Algoritam skenera ne može biti ucijenjen niti uplašen od strane lokalnih stranačkih moćnika. Međutim, stručnjaci pozivaju na umjereni optimizam i upozoravaju na tri ključna izazova.

Tehnička implementacija i sabotaže: Novi sistemi zahtijevaju visoku digitalnu pismenost članova biračkih odbora. Postoji opravdana bojazan da će u sredinama s izraženim izbornim inženjeringom dolaziti do "slučajnih" kvarova na uređajima, nestanaka struje ili blokada sistema, kako bi se proces vratio na tradicionalno, ručno brojanje.

Inertnost predizbornog inženjeringa: Tehnologija rješava problem manipulacije 'na izborni dan', ali je nemoćna pred pritiscima koji se dešavaju 'prije' otvaranja birališta. Ucjene radnim mjestima, kupovina glasova kešom i institucionalna prednost vladajućih elita ostaju van dometa optičkih skenera.

Politički otpor: Da tehnologija pogađa u samu srž manipulativnog sistema pokazuje i nervoza unutar pojedinih vladajućih struktura. Politički narativi koji u osvit kampanje pokušavaju diskreditirati skenere – nazivajući ih izvorom "konfuzije" i optužujući SIP da kroz softver pokušava "propisati pobjednika" – jasno sugeriraju da se gubitak kontrole nad biračkim kutijama doživljava kao direktna prijetnja političkom opstanku.

U konačnici, stručna javnost ocjenjuje da će izbori bez sumnje biti značajno transparentniji, a prostor za krađu sveden na povijesni minimum. Ipak, tehnologija je samo alat; stvarni test transparentnosti bit će sposobnost institucija da kazne svaki pokušaj sabotaže novih uređaja.