Piše: Ibro Čavčić (CIN)

Najmanje četiri stranke u BiH sačinile su nezakonite ugovore sa svojim kandidatima na izborima kako bi osigurale njihovu lojalnost tokom osvojenih mandata. Jedna od stranaka je neposlušnost kandidata naplatila sa više od 123.000 KM i najavljuje nastavak ove prakse na predstojećim izborima.

Smajo Mandžić, zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona (TK), glasao je u julu 2019. godine za smjenu vlasti na čijem je čelu bio premijer iz njegove tadašnje stranke Pokreta demokratske akcije (PDA). Ubrzo je kažnjen isključenjem iz stranke.

Međutim, prava kazna stigla je tek kada je PDA aktivirao mjenicu koju je Mandžić potpisao dva dana prije Općih izbora 2018 – sa računa mu je skinuto 123.295 KM. Bila je to cijena koju je platio jer je glasao suprotno interesima stranke. Nakon toga je pokrenuo sudski spor da vrati novac. 

PDA je osiguravala političku lojalnost svojih kandidata tako što im je tražila da potpišu ugovore o uređivanju odnosa i daju ovlaštenje za povlačenje novca sa njihovih privatnih računa. Ukoliko ne bi glasali u interesu stranke, bili bi kažnjeni. 

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su dokumentovali da su političku lojalnost svojih kandidata od 2012. godine ugovarale još najmanje tri stranke – Demokratska fronta (DF), Partija demokratskog progresa (PDP) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA). 

U dva slučaja Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je potvrdio da su ovakvi ugovori suprotni Izbornom zakonu BiH i da volja političke stranke ne može ugrožavati slobodan mandat. 

Elzina Pirić, predsjednica PDA, nije krila da će njena stranka i na predstojećim izborima u oktobru 2026. potpisivati ugovore sa svojim kandidatima i da će ih, najvjerovatnije, osigurati mjenicom. 

„Još uvijek nismo, ali ćemo potpisivati. (…) Naravno da ugovor mora se na ovaj način osigurati bjanko mjenicom jer ta mjenica, niko je nije osporio unutar bankarskog sistema“, rekla je Pirić. 

Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK), kaže da ugovori stranaka i pojedinaca nisu posao kojim bi se ova institucija trebala baviti.

„Mi nemamo te informacije. Oni prave svoje neke interne ugovore, dogovore i sve ostalo. Zna se kad nekom prestaje mandat. (…) Sve ostalo što se radi iza zatvorenih vrata Centralna izborna komisija ne može utjecati.“

Lojalnost osigurana bjanko mjenicama 
Smajo Mandžić i Jasmina Lugavić bili su na istoj izbornoj listi PDA za Skupštinu Tuzlanskog kantona na općim izborima 2018. godine. Shodno izbornoj volji građana, nijedan blok političkih stranaka nije imao sigurnu većinu pa se mogao naslutiti buran mandat.

PDA je znala kako da osigura lojalnost svojih kandidata pa im je uoči izbora ponudila da potpišu ugovor o uređivanju odnosa i nepopunjenu mjenicu. Pirić u razgovoru sa novinarima CIN-a priznaje da su kandidati ove stranke na svim nivoima potpisali identične ugovore.

„Mi smo imali slučaj da su svi dobrovoljno potpisali, a onda se branili time da nisu znali šta potpisuju. Ne možete potpisati bjanko mjenicu bankovnu, a ne znati šta potpisujete. Onda se niste trebali naći na listi političkog subjekta i bavit se time čime se bavite“, rekla je Pirić.

Prvi veliki politički zaokret u TK-u desio se u julu 2019. godine. Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB) i DF skupili su potreban broj glasova da sruše tadašnju Vladu TK na čijem čelu je bio Jakub Suljkanović iz PDA.

Uz podršku Mandžića i ostalih skupili su natpolovičnu većinu glasova. Mimo interesa njegove tadašnje stranke Mandžić je glasao za smjenu Vlade, a potom i za imenovanje nove. Tri mjeseca kasnije isključen je iz PDA.

U julu 2022. PDA je uputila Sparkasse banci zahtjev za naplatu mjenice od 150.000 KM. Zaplijenili su sav novac koji je u tom trenutku bio na Mandžićevom računu − 123.295 KM.

„Pogledam telefon, vidim otišlo 150 KM. Prođe, nije 10 minuta prošlo, kad opet piip. Šta je sad? Ja malo bolje gledaj, gledaj, ono saldo 00,00. A banka je uzela prvo proviziju, onih 150 maraka, znaš ono za obradu podataka. I onda su nulirali − 123.000 KM“, prisjeća se Mandžić.

U CIK-u su novac koji je PDA uzela od svog kandidata putem mjenice evidentirali kao donaciju, iako fizičko lice ne smije stranci uplaćivati dobrovoljni prilog iznad 10.000 KM.

„Naša služba za reviziju to tretira kao donacije. (…) Sa vašeg računa uplaćeno je na žiroračun političke partije i to se tretira kao donacija. I sad imate, znači, ako je prošlo taj limit, politička partija će platiti kaznu“, rekao je Kalaba iz CIKBiH.

Na pitanje novinara zašto se novac tretira kao donacija pojedinca, Kalaba odgovara: „Pa, kako bi moglo drukčije?!“

Nakon što mu je skinut novac sa računa, Mandžić je tužio PDA i Sparkasse banku. Općinski sud u Tuzli je u julu 2025. godine prvostepenom odlukom presudio u njegovu korist i naložio da mu se vrati 123.295 KM, kao i da mu se nadoknade troškovi postupka od 17.694 KM.

Sud nije cijenio valjanost ugovora kojim stranka nastoji mandat kandidata prisvojiti jer Izborni zakon BiH kaže da on pripada pojedincu. Osporili su to što je stranka trasirala mjenicu na vlastiti račun, odredivši naknadno iznos od 150.000 KM.

Presuda je zbog proceduralnih razloga vraćena na ponovno odlučivanje, ali Mandžić vjeruje da će u konačnici biti odlučeno u njegovu korist.

On se usljed svih političkih previranja zadržao na poziciji zastupnika u Skupštini TK i dio je kampanje SDA za predstojeće opće izbore. Upitan da li je prije ovih izbora potpisivao ugovor sa SDA, Mandžić odgovara da nije.

Njegova stranačka kolegica Jasmina Lugavić je na izborima 2018. godine osvojila mandat u Skupštini TK, dobivši više od 9.000 glasova. Bio joj je to drugi mandat u tom zakonodavnom tijelu.

Kada je Mandžić glasao protiv interesa svoje tadašnje stranke, Lugavić je još uvijek postupala u interesu PDA. Vlada je ostala nestabilna do kraja mandata.

Do drugog velikog političkog zaokreta došlo je u februaru 2022. kada je Lugavić podržala smjenu vlasti u kojoj je već godinu dana većinu činila PDA sa SDP-om, SBB-om i Našom strankom. Iz partije je isključena dva dana poslije.

Kako su sačinili identičan ugovor kao i sa Mandžićem, PDA je tužila Lugavić, zatraživši da im na ime odštete isplati iznos od 150.000 KM, zajedno sa kamatom. Općinski sud u Tuzli je 2023. donio presudu kojom je odbijen zahtjev PDA.

„Mi nismo naplatili od gospođe Lugavić jer ona nije imala na računu kad je banka pokrenula mjenicu“, rekla je Pirić, dodavši da je Lugavić kao pravnica sama spremala ugovore, ponudila ih kolegama, bila na potpisivanju, protokolisala.

Lugavić je zastupnica SDA u Skupštini TK. Nije željela razgovarati sa novinarima CIN-a.

„Demokratska“ praksa
Edita Velić iz Goražda izabrana je u Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona na izborima 2018. godine sa liste Demokratske fronte. Da bi uopće dospjela na izbornu listu, kaže da je morala potpisati notarski ugovor koji ju je obavezao na lojalnost.

„Prilikom potpisivanja tog ugovora nama je rečeno ma, vidite, ovo je samo formalno, neće to niko od vas tražiti. Ja sam to tako potpisala jer je bilo, zapravo, uslov da možemo biti kandidati“, ispričala je Velić novinarima CIN-a.

Na pitanje šta je stajalo u ugovoru, Velić kaže da se sjeća kako je bilo navedeno da je DF uložio u njenu promociju na izborima i da je po kandidatu to koštalo otprilike 45.000 KM.

„To je malo apsurdno jer ja nisam imala dva bilborda. Ma, ne vjerujem ni dva. Sve sam sama sebi radila − i od materijala i drugo, ali, eto, to je bila neka njihova procjena“, prisjeća se Velić.

Kada je u junu 2021. godine napustila DF, nije trebalo dugo da joj stigne opomena, a zatim i sudsko izvršenje u kojem je navedeno da je dužna platiti 69.333 KM.

„Tada sam ja sudskim putem se borila i pravno i na kraju nisam morala vratiti taj novac“, rekla je Velić. Kasnije je protiv Stranke pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula postupak za poništenje ugovora. Kaže da je dobila prvostepenu presudu koja zbog žalbe DF-a još nije postala pravosnažna.

Velić kaže da su kandidati i u drugim kantonima potpisivali ugovore, uglavnom oni za koje su postojale procjene da bi mogli biti izabrani.

„To je bila ucjena. Kada to sada iz ove perspektive gledam, to je ucjena. Ne možeš na listu ako nisi to potpisao“, kaže Velić.

Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a, novinarima CIN-a je rekao da s ovom praksom nisu nastavili, odnosno da nisu pravili ugovore sa kandidatima za predstojeće izbore.

“Sudska praksa od ranije je pokazala da se sudovi referišu na odredbe Izbornog zakona BiH po kojem mandat u zakonodavnim tijelima pripada pojedincu. S druge strane, imamo lošu praksu u kojoj se često dešavaju slučajevi tzv. preletača, što narušava kredibilitet izbornog procesa“, kaže Đonlagić.

Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“ smatra da je CIK ključno tijelo koje bi trebalo dati mišljenje o tome da li ovakva praksa narušava principe Izbornog zakona BiH.

On ističe da su izborne liste u BiH otvorene i da birači osim za stranku mogu glasati i za pojedince koje žele vidjeti u parlamentima.

„Tako da, zaista, narušavanje tog principa jeste prosto nezakonito“, kaže Jovanović.

Progres stranke nauštrb kandidata
Partija demokratskog progresa (PDP), prema riječima njenog predsjednika Branislava Borenovića, neće sklapati ugovore sa svojim kandidatima uoči predstojećih općih izbora.

„To je, jednostavno, nešto što mi ne radimo, niti želimo da radimo, niti ima potrebe“, kategoričan je Borenović.

Ipak, naglašava kako pojedini kandidati trguju mandatima i prelaze iz stranke u stranku.

„Nažalost, poslanik je vlasnik mandata (…) i zato se mi nalazimo u ovom cirkusu, trgovini, gdje poslije izbora 20-30 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske promijeni svoju stranku ili boju partijske knjižice jer sa tim mandatom rade šta hoće“, rekao je Borenović.

Međutim, novinari CIN-a su došli do odluke Ustavnog suda BiH iz 2025. godine u kojoj je vidljivo kako je PDP potpisivao ugovore sa svojim kandidatima u vrijeme dok je čelnik te stranke bio Mladen Ivanić.

Nebojša Milovčević i Milan Premasunac izabrani su 2012. godine sa liste PDP-a za odbornike u Skupštini Opštine Kozarska Dubica.

Prije nego što su izabrani, potpisali su ugovor sa PDP-om kojim su se obavezali da će u slučaju da napuste Klub odbornika ili Stranku vratiti novac uložen u kampanju i platiti paušalnu odštetu.

Nakon što su u prvoj polovini 2016. godine napustili svoju stranku i postali nezavisni odbornici, PDP ih je tužio, zatraživši da isplate odštetu po 26.080 KM.

Sudovi su odbili tužbene zahtjeve PDP-a i odluke su do 2021. godine postale pravosnažne.

Kako se PDP nije mogao pomiriti sa ishodom postupaka na sudovima u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu BiH. Na koncu je i Ustavni sud potvrdio da mandat pripada pojedincu i da prestanak mandata ne može biti stvar partijske discipline.

Borenović je 2015. godine postao predsjednik PDP-a, a ovog slučaja se nije mogao sjetiti: „Šta je presuda bila tad? Ne mogu se sjetiti“.

Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“ se slaže sa stavom Borenovića da takozvani preletači jesu problem, ali navodi da je to suštinski problem političkih stranaka, a ne izbornog sistema ili građana u BiH.

„Imate ljude koji su, zapravo, u tim političkim strankama čisto interesno, a ne iz nekih drugih pobuda”, poentirao je Jovanović, dodavši da se potpisivanjem ugovora sa kandidatima vežu ruke demokratiji.

Pokušaj vezivanja ruku demokratiji dokumentovan je i u Krajini nakon što su vijećnici u Gradskom vijeću Bihaća Hasan Keškić i Meho Kličić tokom mandata koje su osvojili na izborima 2016. izašli iz Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA).

A-SDA je nedugo poslije od njih pokušala naplatiti mjenicu − po oko 53.000 KM. Keškić i Kličić su na sudu izjavili da znaju kako su nešto potpisivali u vezi sa izborima, ali da su bili uvjereni da su potpisali pristanak da budu na izbornoj listi. A-SDA je na koncu odustala od tih potraživanja.

A-SDA je spajanjem sa Nezavisnom bosanskohercegovačkom listom (NBL) 2021. godine postala stranka pod nazivom Narodni evropski savez (NES). Nermin Ogrešević, predsjednik ove stranke, nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Elzina Pirić iz PDA pokušala je objasniti zašto stranke ugovorom vežu svoje kandidate, navodeći da kampanju vodi stranka, a ne pojedinac.

„Niko pojedinačno ne vodi kampanju. Mi angažujemo i volontere, i radnike i simpatizere stranke. Svi ljudi na terenu rade za nekoga, odnosno rade za stranku. (…) Ljudi koji ne žele, ne sviđa im se politički stav u datom trenutku, mogu jednostavno vratiti mandat stranci.“