Reformska agenda BiH zvanično je dostavljena Bruxellesu te slijedi analiza njezina sadržaja, a očekuje se da komentari Europske komisije budu dostavljeni u roku od dva mjeseca. Prema procjeni Ramić-Mesihović, Europska komisija vrlo vjerojatno neće prihvatiti tu verziju Agende bez dodatnih uvjeta. 

Usvajanje Reformske agende je pozitivan, ali zakašnjeli korak kojim BiH izbjegava gubitak sredstava iz Plana rasta te otvara prostor za tehničku ocjenu Europske komisije. No, činjenica da je dokument usvojen u posljednjem trenutku, pod pritiskom i bez strateške koordinacije, već sada najavljuje rizike u njegovoj realizaciji i apsorpciji sredstava, smatra Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i europske studije Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu, koja je za Fenu naglasila da se pravo iskušenje tek očekuje jer će uspješnost primjene Reformske agende ovisiti o konkretnim institucionalnim koracima i političkoj volji za provođenje reformi. 

Ova stručnjakinja za europske integracije napominje da Europska komisija očekuje da sve zemlje korisnice Plana rasta, ukupno šest sa Zapadnog Balkana, okončaju realizaciju financijskih mjera do 31. prosinca 2027. godine. 

- S obzirom da BiH kasni s početkom realizacije, razdoblje za trošenje sredstava bit će skraćeno na manje od tri godine. To čini rizik od neiskorištenih sredstava vrlo realnim, osobito ako ne bude brzog stavljanja relevantnih operativnih tijela u pogon, planova javnih nabava i sustavnog praćenja indikatora, upozorava Ramić-Mesihović.

Izvjesni dodatni uvjeti

Reformska agenda BiH zvanično je dostavljena Bruxellesu te slijedi analiza njezina sadržaja, a očekuje se da komentari Europske komisije budu dostavljeni u roku od dva mjeseca. Prema procjeni Ramić-Mesihović, Europska komisija vrlo vjerojatno neće prihvatiti tu verziju Agende bez dodatnih uvjeta. 

- Komisija će provjeriti koherentnost, izvodljivost i mjerljivost mjera, a moguće je da zatraži dodatna pojašnjenja i korekcije prije odobravanja. Uz to, svaka naredna tranša sredstava uvjetovana je polugodišnjim ocjenama provedbe, što znači da će daljnja financijska podrška biti strogo vezana uz efikasnost dogovora i rezultata, ne samo formalno usvajanje, obrazlaže sugovornica Fene. 

Na pitanje kako ocjenjuje kvalitetu i sadržaj dokumenta, je li riječ o stvarnoj usklađenosti sa zahtjevima Europske komisije ili o domaćem političkom kompromisu, odgovorila je da se, prema dostupnim informacijama, čini da je riječ o kombinaciji i jednog i drugog. 

- Struktura dokumenta odgovara logici Plana rasta, reforme, ulaganja, mjerljivost, ali znamo od ranije da je u nekim segmentima očit politički kompromis, osobito u pitanjima državne pomoći, pravosuđa i statistike. To može ograničiti stvarni reformski doseg dokumenta, pojasnila je. Iako je formalno usvajanje Reformske agende važan iskorak, Ramić-Mesihović napominje da je formalno usvajanje samo početni preduvjet.

- Napredak ovisi o dosljednoj realizaciji ključnih poglavlja, naročito onih koja se tiču vladavine prava, konkurentnosti, javne uprave i fiskalne koordinacije. Plan rasta predviđa 'performance-based isplate', što znači da svaka faza mora biti ispunjena do određenog roka da kako bi se sredstva iskoristilo, precizirala je ističući da Reformska agenda ne zadire u ustavne nadležnosti, ali da traži efikasnu koordinaciju i jedinstvenu primjenu europskih pravila na prostoru cijele zemlje. 

- To implicira funkcionalno jačanje državnih i koordinirajućih funkcija i institucija, posebno onih koje su zadužene za državnu pomoć, konkurenciju i statistiku, što se često pogrešno tumači kao prijenos nadležnosti. Ne bih ulazila u motive za ta uporna pogrešna tumačenja. Nismo mi jedina decentralizirana država u Europi koja je prošla ili prolazi ovaj proces, izričita je.

Tehnički kapaciteti postoje, ali politički rizik ostaje visok

Po usvajanju Reformske agende, postavlja se i pitanje ima li BiH doista kapacitete provesti ju u praksi, posebno u kontekstu političkih blokada, institucionalne fragmentacije i različitih interesa unutar zemlje. Prema mišljenju Ramić-Mesihović, tehnički kapaciteti postoje, ali politički rizik ostaje visok. 

- Bez stabilnog koordinacijskog mehanizma i međuinstitucionalnog povjerenja, teško je očekivati dosljednu provedbu. Ključni izazov bit će upravo u dinamici potrošnje odobrenih sredstava. Sredstva iz Plana rasta mora se, ne samo odobriti, već i ugovoriti i potrošiti do kraja 2027. godine, sukladno višegodišnjem financijskom okviru EU (2024.–2027.), pojasnila je te ukazala kako svako kašnjenje u provedbi pojedinih mjera može dovesti do gubitka alokacija, jer neiskorištena sredstva neće biti automatski prenesena u naredni ciklus.

U svjetlu posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini 14. listopada, Ramić-Mesihović cijeni da dolazak predsjednice Europske komisije ima političku težinu jer signalizira da Bruxelles i dalje ulaže politički kapital u BiH. 

- Posjet će, vjerojatno, biti praćen porukom 'ohrabrenja uz uvjet' da su financijska podrška i tempo integracije mogući samo ako BiH ubrza realizaciju i potrošnju planiranih sredstava, smatra šefica Odsjeka za međunarodne odnose i europske studije Internacionalnog Burch univerziteta uz opasku da bi BiH tijekom posjeta Von der Leyen mogla dobiti i najavu sljedećih koraka u pogledu ocjene Agende te konkretizacije infrastrukturnih i energetskih projekata koji će biti financirani u okviru Plana rasta.