Kina je u 2025. zabilježila rekordni trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara. Ovo je povećanje od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Budući da se njezin izvoz povećao unatoč rastućim američkim tarifama, priopćila je u srijedu kineska Opća carinska uprava, piše Reuters.

Ukupna vanjska trgovina robom dosegnula je 6,48 bilijuna dolara.
Napor kreatora politike da se kineske kompanije diverzificiraju izvan najvećeg svjetskog potrošačkog tržišta preusmjeravanjem fokusa na jugoistočnu Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku isplatio se. Ublažavajući gospodarstvo od američkih tarifa i intenzivirajući trgovinske, tehnološke i geopolitičke trenja.

Izvoz visokotehnoloških proizvoda, uključujući industrijske robote i napredne alatne strojeve, porastao je za 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok su isporuke električnih vozila, litijevih baterija i solarnih panela porasle za 27 posto.

Vrijednost uvoza zadržala se pak, više‐manje, na razini iz 2024. i iznosila je oko 2,6 bilijuna dolara. Kineski višak u robnoj razmjeni sa svijetom popeo se tako na 1,189 bilijuna dolara. Iznos koji približno odgovara bruto domaćem proizvodu (BDP) Saudijske Arabije, članica skupine 20 vodećih svjetskih gospodarstava.

Već u 2024. ukupni iznos kineskog trgovinskog viška bio se približio granici od bilijun dolara. Premašio ju je prvi put u studenom prošle godine. “Suradnja s većim brojem različitih partnera značajno je povećala otpornost Kine na razne rizike”, rekao je zamjenik čelnika kineske carinske uprave Wang Jun na konferenciji za medije.

U prosincu je vrijednost isporuka iz drugog po veličini svjetskog gospodarstva na godišnjoj razini porasla za 6,6 posto, nakon 5,9-postotnog rasta u studenom. Uvoz je pak uvećan za 5,7 posto, nakon 1,9-postotnog rasta u studenom. Rezultati signaliziraju da su američka trgovinska politika i potezi predsjednika Donalda Trumpa potaknuli kineske tvrtke da se okrenu drugim tržištima.

Nastavlja se osvajanje globalnog tržišta
Vrijednost kineskog izvoza u SAD, izražena u dolarima, potonula je u 2025. za 20 posto. Vrijednost uvoza iz najvećeg svjetskog gospodarstva za 14,6 posto. Isporuke u afričke i u zemlje Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) poskočile su pak za 25,8 odnosno za 13,4 posto. Osjetno je porasla i vrijednost kineskih pošiljki otpremljenih u Europsku uniju, za 8,4 posto.

Kineski izvoz rijetkih zemnih minerala dosegnuo je pak najvišu razinu od 2014. godine, unatoč pojačanoj kontroli isporuka pojedinih proizvoda od travnja. Kina je pak prošle godine kupila najveću količinu soje otkada objavljuje podatke, uz skok isporuka iz Južne Amerike. Soju iz SAD‐a kineski su kupci veći dio godine izbjegavali zbog kontinuiranih trgovinskih napetosti između Washingtona i Pekinga.

Ekonomisti očekuju da će Kina ove godine nastaviti osvajati globalni tržišni udio. Ovome će pomoći kineske kompanije koje osnivaju inozemna proizvodna središta koja omogućuju pristup Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji po nižim tarifama. Pored toga i snažna potražnja za čipovima niže kvalitete i drugom elektronikom, piše financa.