Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Zanimljivo je bilo prošlotjedno „prebacivanje loptice“ iz Republike Srpske (RS) na Federaciju (FBiH). Želeći skrenuti pozornost od svoje afere 'Viaduct' za koju je tužena BiH i za koju tom slovenskom poduzeću mora isplatiti 110 milijuna KM zbog arbitražne presude, a koja svaki dan iz džepa bh poreznih obveznika odnosi i dodatnih 9.000 eura kamata, iz RS-a su Federaciji spočitnuli vrlo bolnu točku – arbitražni postupak Mittal – GIKIL. 

Ako BiH izgubi i ovu arbitražu, a sve su (ne)prilike da hoće, posljedice bi bile financijski Armagedon za BiH - nevjerojatnih 400 milijuna dolara. 

Nema razlike kriminala

Iako iz RS-a nisu ništa slagali kada je riječ o podsećanju FBiH na ovu, slobodno se može kazati, makijavelističku aferu. Zašto makijavelističku, podsjetit ćemo u daljnjoj analizi ovog slučaja. 

Međutim, mučno je bilo iščitavati poruku iz Vlade RS-a. koja navodi kako se „nadležni u FBiH trebaju pozabaviti svojim problemima, prije svega najvećim arbitražnim sporom u regiji koji izravno pogađa građane i proračun, umjesto da stalno komentiraju događaje u RS-u“. 

Ovo svojevrsno naslađivanje tko je više napravio štete, gubitka i financijske dubioze, tko se više okoristio,  gdje je malo vjerojatno da će itko odgovarati, dovodi do zaključka u kakvom mi to izvitoperenom društvu i poremećenim sustavima vrijednosti živimo. Naravno, milijune pričinjenih gubitaka, bilo to iz čistog kriminala, neznanja ili nehajnosti i nekompetentnosti, platit će jedino građani BiH.

Dnevni list ponovno podsjeća na nekoliko velikih slučajeva od kojih bi BiH trebala itekako strepiti: Presuđeni Viaduct od, za sada, 110 milijuna KM i čiji dug svakodnevno raste s kamatama; Vjetropark Trusina od 102 milijuna KM, RiTE Ugljevik – 1,359.644.120 KM (695.175 milijuna eura),  Rite Gacko 195,5 milijuna KM (100 milijuna eura), GIKIL 685,354 milijuna KM (400 milijuna dolara), a u konačnici i vrlo izgledni slučaj Kamen-Dent – 518,294.950 KM (početno 265 milijuna eura) o blokiranom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu.

Neka Vlada RS-a sada izvoli zbrajati „svoje“ slučajeve, kada već „goni mak na konac“ i pozornost želi usmjeriti na FBiH. No, ni u FBiH nikako nisu imuni da malverzacije jer je slučaj Mittal-GIKIL o možda jednom od najkompliciranijih slučajeva koji, da se ne radi o tako ozbiljnom iznosu novca, može biti briljantna tragikomedija. I svakako da stoji opaska iz Banja Luke kako bie se Federacije trebala pozabaviti ovim problemom. Itekako.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili kući

Naime, radi se o  400 milijuna dolara,  iznosu za koji tuži BiH i traži odštetu britansko-indijski biznismen Pramod Mittal i njegova obitelj kojima je propalo investireanje u posrnulu Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL) u Lukavcu. Mittalu ova biznis-avantura svakako nije ostala u sjajnom sjećanju – u BiH je uložio novac, potom optužen za kriminal, uhićen sa svojim suradnicima i pritvoren da bi bio pušten nakon plaćene masne odštete. Koja je to bila sramota i za BiH, ali i za britansko-indijskog milijardera, brata Lakšamija Mittala jednog od najbogatijih ljudi na svijetu.

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo tadašnje vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Potom je Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Postupak će pokazati sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja. 

Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da je tadašnja vlast u Tuzlanskoj županiji, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u - imala većinski SDA. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – još se iščekuje. 

Dnevni list o ovoj aferi pisao je prije tri godine u nekoliko svojih analiza, nakon čega su uslijedile prijetnje tužbama u cilju zaustavljanja razotkrivanja kriminala. Na žalost, afera nije spriječena ili barem ublažena te je izgledan još jedan financijski udar na BiH.

Početak afere teške stotine milijuna 

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara - GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada. 

To je i najava afere - KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao - uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Smišljen plan?

Nakon što se GSHL kao većinski vlasnik žali, općinski sud u Tuzli ovu skupštinu proglasio je nezakonitom i poništio odluku Vlade i KHK-a. Nakon ovoga Tuzlanska vlada i KHK tuži GSHL, no sud donosi odluku o nenadležnosti pozivajući se na ugovor KHK-a i GSHL-a prema kojem, u članku 64., se navodi kako će se svi sporovi rješavati prijateljski ili arbitražom.

Mittal 2015. godine pokreće arbitražu, no vlada TK nije plaćala arbitražne takse te je arbitražni postupak prekinut i tako proces vraćen na domaće sudove. Je li ovo bio dio smišljenog plana ili ne?

Izjava tadašnjeg premijera TK-a Jakub Suljkanovića ipak pokazuje da se upravo tome težilo te da je vlast, manjinski vlasnik, planski kršila ugovor s Mittalom te da u cijeli ekonomski projekt nisu ušli s dobrom namjerom, ali i da su bili svjesni da ovakav način preuzimanja nadzora na GIKIL-om i istjerivanje većinskog vlasnika nije i ono što će inozemni arbitražni sud proglasiti zakonitim.

On je kazao :“Naši će sudovi dokazivali ono za što bismo mi tamo davali novac. Naš sud će to sada dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 KM i nismo sigurni da će ti arbitražni sudci, stranci biti na našoj strani jer će ih on kupiti“.

Tragikomedija – Investitor istjeran iz vlastitog poduzeća i uhićen

S obzirom na ostvarenu dobit od 62.578.404 KM iz 2021. godine postavja se pitanje koliko je od tog iznosa sadašnja uprava GIKIL-a platila starog duga tvrtci Moorgate kojoj po arbitražnoj presudi suda u Londonu ima dug od cca 170 milijuna američkih dolara i na koji se obračunavaju kamate. 

Na općinskom sudu u Lukavcu vode se dva izvršna postupka firme Moorgate protiv GIKIL-a, te je dana 30.10.2017. godine Općinski sud u Lukavcu donio je Rješenje o izvršenju nakon čega su bili blokirani svi računi GIKIL-a.  Moorgate u svakom trenutku temeljem toga može blokirati rad GIKIL-a.

Podsjetimo da su, Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u - vlastitoj tvornici. 

Politički utjecaj kristalno jasno se vidi na primjeru Sulejmana Brkića, koji je preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a – on 2019. godine je imenovan županijskim ministrom MUP-a. Samo nekoliko dana nakon što je imenovan ministrom, Mittal i njegovi najuži suradnici su uhićeni i zabranjeno im je bilo kakva aktivnost vezana uz GIKIL. 

Za podsjetiti je kako je upravo je Brkić krajem 2022. godine pred općinskim sudom Tuzla prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te primanja nagrade ili druge koristi i trgovinu utjecajem u MUP-u TŽ-a, a dobio je i zabranu vršenja dužnosti ministra u FBiH u trajanju od pet godina od pravomoćnosti presude. Brkić je u srpnju 2023. godine pravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora.

„Povrat kontrole nad GIKIL-om“

Tadašnji tužitelj Ćazim Serhatlić dao je skandaloznu izjavu: „ Iz prethodnih točaka naredbe o provođenju istrage od 14.10.2019. godine, vidljivo je da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku ishodi sudsko poravnanje kojim be se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12,9 milijuna USD. Iako na to nije imao nikakvo pravo. Međutim, izdavanjem mjera zabrane od Županijskog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo nužno poduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a“.

Međutim, uprava GIKIL-a koja je, prema općinskom sudu imenovana nelegalno 2016., četiri godine kasnije 2020. godine,  ponovno je imenovana, a što je i registrirao tuzlanski sud iako je i ova uprava imenovana bez većinskog vlasnika, GSHL-a. S druge strane, u sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a i dalje je upisan GSHL, obitelj Mittal, s 51% udjela.

Zbog te činjenice i odredbi zakona o gospodarskim društvima koji decidno propisuje kvorum na skupštinama gospodarskih društava, posve je nejasno kako danas GIKIL održava svoje skupštine sa prisutnim jednim osnivačem, KHK-om u stečaju i tumači na skupštinama da su svi osnivači prisutni. Još više je nejasno kako na to ne reagiraju  pravosudne institucije, ukoliko im je isto poznato.

Nevjerojatna je i činjenica da je nova uprava GIKIL-a je nekoliko puta u registraskom sudu Tuzla pokušala promijeniti i vlasničku strukturu i sam naziv GIKIL-a, ali im je registarski sud  to odbio, a županijski sud u Tuzli svojim odlukama potvrdio stav registarskog suda Tuzla, odnosno odbio bilo kakve promjene u registraciji.

Istodobno, iz lokalne vlasti TK-a, točnije KHK-a koji je u stečaju, pozivaju Bosnu i Hercegovinu da se aktivno uključi u rješavanje problema koji su upravo oni izazvali, a što će na koncu plaćati država i njeni porezni obveznici stotinama milijuna eura. 

Mittal tražio mirno rješenje spora

Indijski milijarder koji ima i britansko državljanstvo Pramod Mittal 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je 2022. godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM. Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolagala i raspolaže  sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanske županije (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%. 

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK,  tvrdi kako su „zaštitili GIKL od izvlačenja novca“, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH. 

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu - ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.