Piše: Dragan Bradvica

Ukoliko ste mislili da stanje teško može biti gore, bh. političari i institucije su se svojski potrudile da vas demantiraju – prema Indeksu percepcije korupcije Bosna i Hercegovina za 2020. godinu vidljivo je kako smo pali za čak 11 mjesta!

Tako indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, s ocjenom 35 (skala od 0 -100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu s ocjenom 42.

Konkretnije – Sjeverna Makedonija dijeli mjesto s nama, a što se tiče europskih zemalja iza nas je ostala samo Ukrajina. Ne treba sumnjati da će se bh. političke (kvazi)elite potruditi da u 2021. stignemo i Ukrajince i sami zasjednemo na neslavni vrh po razini korupcije.

- Kontekstualizirajući nalaze indeksa, pandemija virusa COVID 19 bez sumnje je obilježila proteklu godinu ali i u potpunosti ogolila najmračnije lice korupcije, čiju cijenu žitelji nažalost plaćaju vlastitim životima. Institucije paralizirane korupcijom, prioritet su stavile na beskrupuloznu pljačku javnih sredstava, na uštrb osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite. Cijelo razdoblje pandemije bio je obilježen netransparentnim i nerazjašnjenim nabavkama medicinske opreme, navode iz Transparency International BiH.

Vlast i pravosuđe

Dodaju kako ovi kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojim kriminalni trag vodi do samog vrha vlasti, a koji su potresali BH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti.

Pravosuđe je, kako se navodi, umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo i samo gorući i najveći problem BH društva.

- Politički instrumentalizirano, bez elementarne neovisnosti i odgovornosti zahtijeva žurnu i dubinsku reformu temeljenu na provođenju detaljnih provjera svih nosilaca pravosudnih funkcija (vetting) kao prvi iskorak u borbi protiv korupcije, naglašavaju iz TI BiH.

BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Europska komisija među 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa.

Odsustvo napretka i izravne blokade unapređenja zakonskog okvira za sprečavanje sukoba interesa, financiranja političkih stranaka, zaštite zviždača, javnih nabavki samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira. Razmjere zarobljenosti države otvaraju pitanje legitimiteta vlasti u BiH, koji je dodatno derogiran sistemskim prevarama i odsustvom integriteta izbornog procesa. TI BiH je samo tokom prošle izborne kampanje dokumentirao preko 2.500 primjera otvorene zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

Posebno zabrinjavajuće u FBiH

Iz TI BiH ističu kako je posebno zabrinjavajuće stanje u Federaciji, koja nije ni uspostavila Vladu nakon izbora prije dvije i pol godine, Ustavni sud također nije popunjen, ne postoji zakonski okvir za zaštitu zviždača, a Zakon o sukobu interesa i Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala se ne provode, što sve ukupno stanje u ovom entitetu čini anarhičnim.

- Zemlja već dugo ide u pogrešnom pravcu, ali pandemija COVID 19 i ekonomska kriza koja se javlja kao posljedica pandemije, u kombinaciji sa sve većim pogoršanjem razine korupcije mogu stvoriti vrlo zapaljivu smjesu koja BiH može uvesti u fazu visokog rizika od potpune paralize funkcioniranja institucija, naglasio je Srđan Blagovčanin predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH.

Poručuje da u takvom kontekstu, sustavno kršenje ljudskih prava, egzistencijalna neizvjesnost žitelja, kao i sama životna ugroženost zbog neadekvatne reakcije vlasti na zaštiti zdravlja stanovništva mogu voditi ka eskalaciji gnjeva među žiteljima.

Političke partije su nesumnjivo ključni protagonisti zarobljavanja države, pod vodstvom neprikosnovenih lidera u čijim rukama je koncentrirana stvarna moć, u potpunosti su ovladali javnim sektorom, podredivši ga vlastitim potrebama na uštrb javnog interesa.

Izravnu posljedicu duboko ukorijenjene korupcije, odnosno namjere da se po svaku cijeni spriječi razotkrivanje korupcije i pozivanje na odgovornost, predstavljaju učestala kršenja ljudskih prava, na šta ukazuju i međunarodni akteri, posebno u kontekstu restrikcije slobode okupljanja u Republici Srpskoj što je više puta spominjano i u izvješćima Europske komisije.

Erozija demokratskih standarda, gušenje slobode govora, stvaranje atmosfere netrpeljivosti za glasove kritike višegodišnji je trend u BiH.

Danska, Novi Zeland i Finska najbolje pozicionirane

Kada govorimo o zemljama zapadnog Balkana i regije, nabolje je pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, zatim Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36. Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije poslovično su Danska, Novi Zeland, Finska i ostale zapadne zemlje s visokim stupnjem demokratije. Začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom a ove godine to su Sirija, Somalija i Južni Sudan.