Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Demografski problemi u Bosni i Hercegovini nisu od jučer nego su konstanta posljednjih 20 godina. Što zbog negativnog prirodnog priraštaja, što zbog ranijih iseljavanja nitko ni ne može precizno utvrditi koliko naša zemlja ima stanovnika. 

Političarima nije u interesu da se utvrdi pravo stanje stvari pa su ostale samo procjene. One najoptimističnije idu ka tome da imamo oko 2,5 milijuna ljudi, dok one, prema mnogima realistične, govore tek o oko dva milijuna ljudi koje zanoće u BiH. A stanje se sasvim sigurno biti samo gore i gore, pitanje je u kojoj mjeri. Posljednja predviđanja su apokaliptična.   

Najbrže rastuće zemlje svijeta

Internet stranica visualcapitalist.com objavila je tekst o demografskim kretanjima u svijetu, a pozivaju se i na podatke iz publikacije Ujedinjenih nacija 'Svjetski izgledi stanovništva 2024.' Uz tekst sačinili su i mapu kretanja populacije u svijetu od 2020. godine do 2050. godine, a razlike su dramatične -  dijelovi podsaharske Afrike gotovo će udvostručiti broj stanovnika, dok se predviđa da će se nekoliko najvećih svjetskih gospodarstava značajno smanjiti.

Očekivano, sve to će itekako preoblikovat tržišta rada, gospodarski rast i globalni utjecaj u nadolazećim desetljećima.

Oni tako pišu kako se predviđa da će svjetsko stanovništvo porasti za 1,4 milijarde ljudi do 2050., ali taj rast se sve više koncentrira u nekoliko regija.

Najveći porast stanovništva koncentriran je u već spomenutoj podsaharskoj Africi, gdje je nekoliko zemalja na putu da se do 2050. gotovo udvostruči. Demokratska Republika Kongo prednjači globalno, s predviđenim porastom stanovništva za više od 100 milijuna ljudi (+93 posto). Odmah iza nje su zemlje poput Nigera, Angole i Somalije. Svih 10 najbrže rastućih suverenih država nalazi se u subsaharskoj Africi, gdje je natalitet i dalje visok, a smrtnost djece naglo pala.

Taj porast će vršiti sve veći pritisak na infrastrukturu, obrazovne sustave i tržišta rada, a istovremeno će stvoriti prilike za gospodarsku ekspanziju.

Tko će izgubiti najviše stanovništva?

Na drugom kraju spektra, nekoliko velikih gospodarskih sila ulazi u trajni pad stanovništva - potaknut niskom stopom nataliteta i starenjem stanovništva.

Predviđa se da će samo Kina do 2050. izgubiti više od 150 milijuna ljudi, dok se Japan, Italija i Rusija također suočavaju s naglim kontrakcijama. Ova promjena mogla bi imati značajne implikacije na gospodarski rast, ponudu radne snage i javne financije. 

Sveukupno, europske zemlje čine 11 od 20 najvećih apsolutnih padova. Čak se i Tajland, prema projekcijama, smanjiti za 4,2 milijuna ljudi, što samo potvrđuje kako se pad stanovništva širi izvan tradicionalno starećih regija. Poput mnogih zemalja u istočnoj Aziji, Tajland se suočava s trajno niskim stopama nataliteta (oko 1,2 poroda po ženi) i brzim starenjem stanovništva. Do sredine stoljeća, globalni trendovi stanovništva bit će manje definirani ukupnim rastom, a više divergencijom.

A upravo tu dolazimo do BiH. Naime, u tablici navedenog portala navedene su ukupno 195 zemalja, a naša se nalazi na 194. mjestu. Prema njihovim projekcijama, BiH će između 2020. i 2025. izgubiti 21,8 posto stanovništva. Od nas su samo gori Maršalovi otoci koji će izgubiti 30,6 posto populacije. 

Bilo bi naivno kazati kako bi ovo trebalo biti zvono za uzbunu u krugovima bh. političkih (kvazi)elita jer su one godinama itekako svjesne što se ovdje događa. Brojevi su već dva desetljeća poražavajući, upozorenja dolaze od strane malobrojnih medija, još malobrojnijih stručnjaka i dijela međunarodnih institucija, ali ih nema tko čuti.