Predsjedništvo Hrvatske akademija za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH upozorilo je na neravnopravan položaj Hrvata u BiH te je ponovno pozvalo na izmjene Izbornog zakona BiH. 

HAZU BiH podsjeća da su još početkom 2025. godine, upućivanjem Promemorije domaćoj i međunarodnoj javnosti, očekivali izmjene Izbornog zakona BiH, do čega, pak, niti nakon četiri izborna ciklusa nije došlo, čime se, kako smatraju, i dalje zanemaruje izbornu volju Hrvata. 

Istodobno se upozorava da hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bira većinski hrvatsko biračko tijelo. U Akademiji drže da je riječ o dugogodišnjoj nepravdi koja omogućava nametanje političkih predstavnika bez stvarne potpore hrvatskih birača. Takva  praksa, ukazuje HAZU BiH, nije sukladna demokratskim načelima ni ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Osim toga, i predstavnici međunarodne zajednice tijekom službenih posjeta BiH uglavnom su zauzimali suzdržan stav prema pitanju izmjena Izbornog zakona BiH. Kako se, nadalje, upozorava, način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH rezultat je preglasavanja i nametanja političke volje brojnijeg naroda, zbog čega Hrvati traže povrat ravnopravnosti i prava koja im pripadaju kao konstitutivnom narodu, a ne posebne privilegije. Uz ocjenu da je BiH već godinama u dubokoj političkoj krizi, ukazuje se da je za stabilnost države nužno ukloniti uzroke političkih neslaganja i osigurati ravnotežu među trima konstitutivnim narodima. 

- Elementarna je potreba otkloniti uzroke da bi se reduciralo ili posve uklonilo negativne posljedice. BiH je, kaže se, tronožac: tri konstitutivna naroda, tri službena jezika, tri tradicije, tri konfesije, tri povijesne istine, pripadnost trima civilizacijsko – kulturnim krugovima. Tronožac je, pak, stabilan ako se sve tri noge oslanjaju na čvrstu podlogu, konstatira HAZU BiH i napominje da stručnjaci za ustavno pravo smatraju da su brojne izmjene Daytonskog sporazuma bile na štetu Hrvata te su dodatno pogoršale njegov ustavno-pravni položaj. 

 Federalizacija bi omogućila veću ravnotežu, demokraciju i zaštitu prava svih naroda

U Akademiji navode da se zahtjeve za ravnopravnošću i izmjenom Izbornog zakona BiH često ne rješava izravno, već se odgovori udaljavaju od teme i koriste političke kvalifikacije umjesto argumenata. U HAZU BiH osporavaju i koncept 'jedan čovjek - jedan glas' u višenacionalnoj zajednici, ističući da takav model može dovesti do dominacije većinskog nad manjinskim narodom što, kako se upozorava, stvara političku nestabilnost i produbljuje podjele u BiH. 

Na koncu je poručeno da stabilnost države može doći samo kroz ravnotežu, ravnopravnost i jasno definirane odnose među konstitutivnim narodima, dok političke podjele, međusobna optuživanja i širenje nepovjerenja ne pridonose stabilnosti zemlje ni jačanju suživota među narodima. Na koncu se zaključuje da je postojeće političko uređenje neodrživo te se ponovno ističe potrebu federalnog ustroja zemlje, koji bi, kako smatraju u HAZU BiH, mogao osigurati ravnopravnost, stabilnost i dugoročnu političku funkcionalnost BiH. u Akademiji, naime, federalizaciju ne vide kao etničko zatvaranje, već kao model koji bi omogućio veću ravnotežu, demokraciju i zaštitu prava svih naroda, uključujući i manjinske skupine unutar pojedinih jedinica, dok bi takav ustroj spriječio dominaciju i preglasavanje te omogućio stabilniji suživot bez političkih tenzija i stalnih podjela.