MEĐUNARODNI investicijski ogranak naftne tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC-a planira kupiti udio u tvrtki za upravljanje projektom Južnog plinskog koridora CJSC Canub Qaz Dehlizi (CQD), objavilo je azerbajdžansko ministarstvo gospodarstva.

"XRG i azerbajdžansko ministarstvo gospodarstva potpisali su u ponedjeljak neobvezujući sporazum o ključnim uvjetima za kupnju udjela u tvrtki CJSC Canub Qaz Dehlizi", priopćilo je ministarstvo, javlja HINA.

Dokument je prema njihovim navodima potpisan na Sajmu ADIPEC, koji se u Abu Dhabiju održava od 3. do 6. studenog.

Sporazum su potpisali ministar gospodarstva i predsjednik Nadzornog odbora azerbajdžanske državne naftne tvrtke (SOCAR) Mikail Jabbarov i izvršni direktor XRG-a sultan Ahmed Al Jaber.

Jačanje energetske suradnje između Azerbajdžana i UAE-a
"Ovaj sporazum mogao bi proširiti suradnju između SOCAR-a i XRG-a u rasponu od proizvodnje plina do isporuke energetskih resursa tržištima koja žele diverzificirati opskrbu energijom u Europi. Istodobno će označiti produbljivanje odnosa temeljenih na strateškom partnerstvu između Azerbajdžana i UAE-a", priopćilo je ministarstvo.

Iz XRG-a su također potvrdili da kupuju udio u tvrtki CJSC Canub Qaz Dehlizi, čime će ojačati svoju prisutnost u Kaspijskom jezeru.

Azerbajdžansko ministarstvo i XRG nisu naveli koliki će udio u CQD-u promijeniti vlasnika.

 
Strateški važna tvrtka za opskrbu Europe plinom
Tvrtku CQD osnovala je 2014. godine azerbajdžanska država, koju predstavljaju ministarstvo gospodarstva s vlasničkim udjelom od 51 posto i državna energetska tvrtka SOCAR s udjelom od 49 posto. Danas je SOCAR vlasnik 51 posto dionica te tvrtke, a udio ministarstva gospodarstva iznosi 49 posto.

Canub Qaz Dehlizi ima vlasničke udjele u plinskim poljima, uključujući i polje Šah Deniz. Vlasnici su i udjela u Južnom kavkaskom plinovodu, Transanatolskom plinovodu (TANAP) i Transjadranskom plinovodu (TAP).

Udjeli u cjevovodima obuhvaćaju mrežu ukupne duljine 3500 kilometara i transportnog kapaciteta do 26 milijardi prostornih metara godišnje, kojim se plin iz kaspijskog bazena preko Turske transportira u južnu Europu.

Azerbajdžan je započeo isporuke plina Južnim plinskim koridorom 31. prosinca 2020. godine.

S obzirom na rastuću potražnju za azerbajdžanskim plinom, u planu je produljenje Južnog plinskog koridora povećanjem kapaciteta plinovoda TANAP i TAP kako bi se Europi do 2027. godine isporučilo najmanje 20 milijardi prostornih metara plina.

U 2024. godini Azerbajdžan je kupcima u Europi otpremio 12,9 milijardi prostornih metara plina, otprilike polovinu ukupnog izvoza tog energenta.