Naši ljudi na Zapad, nama Nepalci i Indijci

Stanje na tržištu rada
Poslodavce u Bosni i Hercegovini muči kroničan nedostatak domaće radne snage, pa na gradilištima sve češće susrećemo Nepalce, Bangladežane i Indijce. Kao moguća rješenja za budućnost naziru se drastično povećanje broja radnih dozvola za strance ili povećanje plata za domaće radnike.
Dok su u susjednoj Hrvatskoj bh. radnici najbrojniji stranci, u Bosnu i Hercegovinu pristižu radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša i Kine. Za radnika iz Bangladeša gdje je prosječna plata 200 eura, rad u Bosni i Hercegovine je privlačan. S druge strane ti uvjeti otjerali su stotine tisuća bh. građana u zapadne zemlje.
Nekad smo imali višak
Poslodavci traže veći broj radnih dozvola za strance, a Vijeće ministara odobrilo je 7.229 dozvola, što je više za 1.156 u odnosu na prošlu godinu. No, to je daleko od broja stranih radnika u Hrvatskoj gdje je odobreno preko 200 tisuća radnih dozvola.
- Izgleda da ponovno žele da se vratimo u 2011. kada su mogli do podne imati jednog radnika, a poslijepodne drugog. I tako da funkcioniraju. Sjetit ćemo se kolika je plata tada bila... Najniža je iznosila oko 400 KM, prisjeća se Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH:
Paradoks je što su desetine tisuća ljudi na evidencijama nezaposlenih, dok poslodavcima nedostaju radnici. Zbog toga je u Federaciji u proceduri Zakon kojim će se ustvrditi koliko je onih koji aktivno traže posao, a koliko je neaktivnih.
- Imamo naprimjer veliki broj tesara na evidencijama, a kada ih poslodavac traži, ne dobije nijednog jer oni svi rade na crno vani ili ne žele da rade. Tu su zbog zdravstvenog osiguranja, omogućit ćemo im da imaju zdravstvo, a želimo ih skinuti s evidencije, objasnio je nedavno ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Idu cijele obitelji
Iz Saveza samostalnih sindikata poručuju da su poslodavci odgovorni za trenutnu situaciju zbog niskih plata, ali i zbog uvjeta rada. Rješenje je poboljšanje radničkog statusa, kažu, a ne povećanje broja radnih dozvola za strance.
- Nije samo problem visina plate, imamo i veliki broj povreda na radu. To govori da su uvjeti rada teški i da se ne provode aktivne mjere zaštite na radu, da se prekovremeni rad ne plaća adekvatno ili ne plaća nikako… Sve su to razlozi zašto naši radnici ne žele da rade kod naših poslodavaca, naveo je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Na tržištu rada potrebe za radnicima daleko su od zadovoljenih, a institucije ne olakšavaju proces angažmana radnika iz dalekih zemalja. Loš odnos prema radnicima došao je na naplatu, poručuju oni koji su otišli iz BiH. Problem je i nemogućnost da budu osigurane veće plaće za radnike u proizvodnoj djelatnosti, što je jedan od uzroka odlaska kvalitetne radne snage. Oni koji odlaze sa sobom odvode i obitelji, što će uskratiti i priliv doznaka iz inozemstva. Bolje upućeni ističu potrebu povećanja stope gospodarskog rasta, kao i većeg stupnja suradnje vlasti i gospodarstva.
S. Ž.