Iz NATO-a kažu da uočavaju zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, prije svega secesionističke prijetnje u BiH

Dok Moskva tvrdi da Sjevernoatlantski savez militarizira Zapadni Balkan s ciljem obračunavanja s Rusijom i da Zapad podriva sigurnost u Bosni i Hercegovini, iz NATO-a i Europske unije dolaze suprotne poruke o tome da međunarodno prisustvo u zemlji ima za cilj očuvanje stabilnosti, a ne stvaranje sukoba, piše Radio Slobodna Europa.

Međutim, iz NATO-a kažu da uočavaju zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, prije svega secesionističke prijetnje u BiH, krhku sigurnosnu situaciju na Kosovu, te zastoj u procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine.

-Autoritarne države poput Rusije nastoje se miješati i podrivati demokracije, te koriste unutarnje slabosti u regiji kako bi širile podjele. Svako vanjsko miješanje u domaće demokratske procese je neprihvatljivo. To uključuje hakiranje, informacijske prijetnje, zastrašivanje i druge destabilizirajuće aktivnosti, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) zvaničnik NATO-a.

Tvrdnje o militarizaciji i destabilizaciji regije iznesene su na sastanku Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) u ožujku, održanom u Beču, gdje je ruska predstavnica Julija Ždanova navela da vojna i politička aktivnost NATO-a u regiji Zapadnog Balkana nastavlja izazivati duboku zabrinutost. Tema sastanka bila je provedba Sporazuma o kontroli naoružanja, koji proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.

Ždanova je rekla da aktivnosti NATO-a potkopavaju Dejtonski sporazum i direktno Član IV o kontroli naoružanja. Nasuprot tvrdnjama Rusije, Europska unija u zajedničkoj izjavi nakon sastanka OSCE-a je naglasila da Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja već tri desetljeća doprinosi stabilnosti u regiji, posebno u BiH.

Neutemeljene ruske tvrdnje

Ruska delegacija je tokom obraćanja u Beču rekla da je "ukupna krizna priroda unutarnje političke situacije određena destabilizirajućom ulogom zapadnih zemalja, koje se miješaju u poslove suverene BiH, čime vještački izazivaju međunacionalne tenzije".

Rusija je optužila zapadne zemlje da žele uništiti "uravnoteženi sistem" uspostavljen u Daytonu, kao i da žele preformatirati BiH prema vlastitim mjerilima, kršeći interese naroda u zemlji. Ždanova je dodatno za "destabilizaciju situacije" optužila visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, kojeg Rusija smatra nelegitimnim, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, za šta nije ni bilo potrebe.

Visokog predstavnika imenuje Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH, što je učinjeno i u slučaju aktualnog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Schmidta.

-Uvjereni smo u neophodnost hitnog i bezuvjetnog zatvaranja institucije vanjskog protektorata u BiH, rekla je ruska predstavnica i okrivila Zapad i zbog ruskog prestanka financiranja PIC-a, kao i nesudjelovanja u radu ove institucije.

Za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, BiH mora ispuniti 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava, što BiH još nije učinila.

Vojni analitičar Đuro Kozar za RSE kaže da su ruske tvrdnje neopravdane.

-Na sigurnosnu situaciju utiče negativni utjecaj ruske politike u BiH koji se manifestira putem destruktivne politike vodstava Republike Srpske prema državi BiH, koju predvodi lider separatističke opcije, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U pokušajima razbijanja BiH establišment RS-a ima podršku Rusije koja se protivi ulasku BiH u NATO, rekao je Kozar.

Za Rusiju i jačanje EUFOR-a neosnovano

U svome izlaganju Ždanova je rekla i da Rusija pažljivo prati napredak operacija europskih mirovnih snaga u BiH (EUFOR-a).

-Upozoravamo da je nedozvoljeno uvlačenje međunarodnih snaga u unutrašnjopolitičke procese. Smatramo povećanje broja snaga EU neosnovanim, rečeno je tokom izlaganja.

U posljednjih nekoliko godina, broj pripadnika EUFOR-a je povećan, prije svega kao preventivna mjera nakon jačanja tenzija u zemlji zbog usvajanja neustavnih i secesionističkih zakona u entitetu Republika Srpska, koji su kasnije poništeni. Zvaničnik iz sjedišta NATO-a koji nije želio biti imenovan, za RSE kaže da NATO nastavlja pružati podršku EUFOR-u, s ciljem da se očuva teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost BiH.

-U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake države da samostalno bira svoje političke i sigurnosne aranžmane. To je temeljni princip europske sigurnosti koji su prihvatile sve države, uključujući i Rusiju, rečeno je za RSE iz NATO-a.

Vojni stručnjak Kozar smatra da ni prisustvo NATO stožera, kao ni EUFOR-a u BiH ne znači militarizaciju.

“Stožer NATO-a ima oko stotinu ljudi, većinom civila i njihov zadatak je da pomognu jačanju Oružanih snaga BiH u okviru Partnerstva za mir NATO-a u kojem je BiH od 2006. godine”.

Kozar kaže i da Moskva u kritici jačanja EUFOR-a želi povlačenje OHR-a iz BiH "kako bi se mogli ostvariti separatistički ciljevi Republike Srpske".

Šta podrazumijeva Sporazum o kontroli naoružanja?

Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji je bio predmet sastanka u Beču, potpisan je 1996. godine, pod okriljem OSCE-a. Sporazum predviđa precizno definirane limite naoružanja, uključujući tenkove, borbena oklopna vozila i artiljeriju. Prema navodima Europske unije, države potpisnice, među njima i Bosna i Hercegovina, tokom godina implementacije smanjile su količine teškog naoružanja i broj pripadnika oružanih snaga ispod nivoa predviđenih sporazumom.

Od 2014. godine, države potpisnice preuzele su punu odgovornost za provođenje sporazuma, što se u izjavi EU iz ožujka 2026. navodi kao primjer uspješne regionalne suradnje i izgradnje povjerenja. Zajedničku izjavu, koja Sporazum ocjenjuje kao "izuzetak u vremenu kada se većina sporazuma o kontroli naoružanja nalazi u zastoju", osim članica EU potpisale su i Albanija, BiH, Gruzija, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Republika Moldavija, San Marino, Srbija i Ukrajina.

-U lipnju ove godine navršava se 30 godina kontinuirane i neprekinute implementacije Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja. Kao takav, on je čvrsto postao sastavni dio sigurnosne politike regije, navedeno je u pismu.

NATO neće dozvoliti sigurnosni vakuum na Zapadnom Balkanu

Iz NATO-a su jasni da Zapadni Balkan ostaje "visoko na dnevnom redu", te da je od strateške važnosti za Savez.

-Naša posvećenost stabilnosti regije je čvrsta i nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum, rekao je zvaničnik za RSE.

Posvećenost NATO-a zemljama Zapadnog Balkana ogleda se u nekoliko aktivnosti. Ranije je spomenuta podrška EUFOR-u i Oružanima snagama BiH, a iz NATO kažu i da produbljuju politički dijalog i praktičnu suradnju s BiH, "uključujući kroz NATO stožer u Sarajevu, Jedinicu za podršku političkom angažmanu, te nedavno odobreni Individualno prilagođeni partnerski program".

Iz NATO-a ističu i da je najduža i najveća mirovna misija u povijesti saveza na Kosovu – KFOR, koji nastavlja doprinositi sigurnom i stabilnom okruženju za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu.

-Snaga i raspored KFOR-a se periodično preispituju i prilagođavaju, u skladu s razvojem okolnosti, kako bi misija ostala funkcionalna i adekvatna svrsi. Trenutno KFOR broji oko 4.600 vojnika iz 33 zemlje, uključujući saveznice NATO-a i partnerske države, rekao je zvaničnik Saveza.

Rusija je u svom izlaganju na sastanku OSCE-a rekla da, osim što je "tendencija militarizacije zahvatila zemlje regije koje su članice Alijanse", po nalogu NATO instruktora, nastavlja se aktivno povećanje borbenih sposobnosti Kosova. Prijetnju u Moskvi vide i u održavanju vježbi u zemljama Zapadnog Balkana s NATO-om.

-Alijansa ne krije činjenicu da je Balkan uopće, a posebno njegov zapadni dio, namijenjen da postane važna odskočna daska u kontekstu priprema NATO-a za direktan vojni sukob sa našom zemljom u roku od tri do pet godina, za šta se Brisel uveliko sprema, tvrde iz Moskve.

NATO, međutim, kaže da su dugogodišnja partnerstva za zemljama regije, prije svega sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, zasnovana na političkom dijalogu i praktičnoj suradnji.

-Nastavit ćemo unapređivati dijalog i suradnju kako bismo podržali reforme, regionalni mir i sigurnost, te suzbili maligni utjecaj, uključujući dezinformacije i cyber prijetnje koje dolaze i od državnih i od nedržavnih aktera, rekao je zvaničnik NATO-a za RSE.

Upozorenja iz SAD o štetnom utjecaju Rusije na Zapadnom Balkanu

U posljednjem izvješću "Annual Threat Assessment 2026" Američke obavještajne agencije upozorile su da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i vanjskih utjecaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. Rusija, kako se navodi, "potiče nestabilnost između Srbije, koju favorizira, i Kosova", ali i "podržava odvajanje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine".

Američke službe procjenjuju da su etničke i političke podjele u regiji i dalje izražene, te da predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, posebno u kombinaciji s utjecajem stranih aktera. Zapadni Balkan se u izvještaju opisuje kao prostor u kojem se prelamaju interesi velikih sila, a postojeće krize i neriješeni sporovi, uključujući odnose Srbije i Kosova, te unutarnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, ostaju ključni izvori nestabilnosti, navedeno je u izvještaju objavljenom 18. ožujka.