Federalno ministarstvo trgovine objavilo je da je do sada zaprimilo 12 zahtjeva općina za izuzeće od obveze neradne nedjelje, od čega četiri općine nisu ispunile formalne uvijete za razmatranje. Kako se pojašnjava, Općine Trnovo, Neum, Pale i Drvar nisu dostavile adekvatne podatke o prometu i promjenama u broju zaposlenih, čime nisu ispunile ni formalne uvjete za razmatranje. Općine/Gradovi: Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Sapna, Foča i Orašje jesu, pak, dostavile potrebne podatke te su njihovi zahtjevi upućeni Vladi FBiH na dalje postupanje. 

Kako se napominje, Uredbom Vlade FBiH propisano je da prijedlog za izuzeće mora sadržavati objektivne razloge i detaljna obrazloženja, uključujući podatke o padu prometa u trgovini na razini lokalne zajednice u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, podatke o smanjenju broja zaposlenih i opravdanost prijedloga sezonske naravi i razdoblje izuzeća u tim slučajevima.

Analiziraju podatke

Iz Ministarstva ukazuju da kontinuirano prate i analiziraju podatke o trgovinskom prometu u Federaciji BiH i da, prema podacima Porezne uprave FBiH, neradna nedjelja nije negativno utjecala na promet. 

Prema podacima Porezne uprave FBiH, ukupan fiskalni promet u svim lokalnim zajednicama FBiH je u razdoblju od 01.1. do 31.8.2025. iznosio 54.208.009.728 KM, dok je u istom razdoblju lani iznosio 44.838.603.535 KM, što znači da je ukupan fiskalni promet veći za 9,3 milijarde KM. 

Kada je riječ o maloprodaji (G47), na koju se najviše i odnosila odredba o neradnoj nedjelji, u prvih osam mjeseci 2025. godine ostvaren je promet od 10.583.906.042 KM, dok je 2024. godine u istom razdoblju on iznosio 10.432.008.467 KM, što predstavlja povećanje od 151.897.575KM.

Što se tiče Orašja, jedine lokalne zajednice koja je do sada dobila izuzeće od čl. 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, iz resornog federalnog ministarstva podsjećaju da je Zakon stupio na snagu 14. studenog 2024., dok je Uredba o kriterijima za izuzeća donesena 24. prosinca 2024. Prije donošenja Uredbe, Orašje je već bilo podnijelo zahtjev i dobilo izuzeće. 

No, analiza prometa pokazuje da u Orašju nije zabilježen značajniji rast prometa u odnosu na općine u kojima trgovine nedjeljom ne rade. Ukupan fiskalni promet u Orašju u osam mjeseci 2025. bio je 205.217.847 KM, dok je 2024. iznosio 192.789.732 KM, dakle u ovoj godini je veći za 12.428.110 KM. Maloprodaja je 2025. iznosila 112.647.078 KM, a 2024. godine 112.125.320 KM, što je povećanje od 521.758 KM. Iz navedenog se, ukazuju iz Ministarstva, vidi da se promet u maloprodaji u Orašju nije značajno povećao u odnosu na isto razdoblje lani, tako da sve spekulacije o 'enormnom' rastu prometa u Orašju zbog izuzeća nisu točne i služe manipulaciji i stvaranju zabune u javnosti u cilju osporavanja ukupno pozitivnog efekata primjene predmetnog zakona. 

Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj radnika zaposlenih u maloprodaji u Orašju je na dan 30.11.2024 godine bio 550, dok je na dan 31.08.2025 iznosio 522, što znači da je u promatranom razdoblju broj zaposlenih u maloprodaji smanjen za 28 radnika. To, kako se ukazuje, pokazuje da neradna nedjelja u maloprodaji nema izravnu vezu s promjenama broja zaposlenih. 

Prijedlog izmjena 

Iz Ministarstva poručuju i da su u svakodnevnim komunikacijama s poslodavcima iz sektora maloprodaje te sa sindikatom iz tog sektora te nema bilo kakvog osnova da se smanjenje broja zaposlenih veže uz neradnu nedjelju jer je i dalje jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu upravo zanimanje trgovca.

Na kraju je poručeno da je, na inicijativu malih trgovaca koji su iskazali interes da se ipak omogući rad malih lokalnih trgovina, koje su vikendom imale promet veći no radnim danima, Ministarstvo sačinilo prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi se čl.18. Zakona učinio fleksibilnijim i omogućio da se male trgovce izuzme od neradne nedjelje, a da nedjeljom u trgovinama rade vlasnici i članovi njihovih obitelji. Prijedlog, koji je upućen Vladi FBiH, biti će razmatran  na jednoj od narednih sjednica.