Delegacija Europske unije, Ured visokog predstavnika (OHR) i State Department nisu odgovorili na pitanja RSE o mogućim reakcijama.

Dok institucije Republike Srpske donose sporne političke odluke, međunarodna zajednica u BiH još uvijek ne reagira, upozoravaju analitičari s kojima je razgovarao Radio Slobodna Europa, nakon što je Skupština Republike Srpske izabrala neustavnu vladu.

Ovaj entitetski parlament je 2. rujna izglasao Savu Minića za novog premijera i nove ministre.

Vladajući tvrde da je mandatara predložio Milorad Dodik, kao predsjednik RS-a, iako on to formalno-pravno nije nakon pravosnažne presude i odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je i zvanično oduzet mandat 6. kolovoza.

Politički analitičar Haris Ćutahija kaže kako Dodik uvlači institucije Republike Srpske u činjenje krivičnog djela, ali i da "BiH ima problem da se izbori s tim".

-Vidjeli smo da pravosuđe nije uspjelo da provede pritvor i uhićenje Dodika, Viškovića i Stevandića unatoč raspisanim potjernicama. Nadam se da će sad uspjeti reagirati na pravi način, kazao je Ćutahija za RSE.

Delegacija Europske unije, Ured visokog predstavnika (OHR) i State Department nisu odgovorili na pitanja RSE o mogućim reakcijama.

Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je u ožujku da djelovanje Dodika podriva institucije države BiH i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.

Sjedinjene Američke Države, više članica EU-a te Ujedinjena Kraljevina uvele su ranije sankcije protiv najviših dužnosnika Republike Srpske na čelu s Dodikom, zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i državnih institucija.

Koji će biti stav međunarodne zajednice?

Milan Sitarski, sociolog i analitičar Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, kaže da treba "utvrditi faktičko stanje" na osnovu čega su vladajući u RS-u izglasali novu vladu.

-Trebamo vidjeti i kako će se u novonastaloj situaciji ponašati predstavnici međunarodne zajednice u BiH, kazao je Sitarski za RSE.

Vijeće za provedbu mira (PIC) u BiH koje čine predstavnici desetak zapadnih zemalja, Turska, Japan i do prije nekoliko godina i Rusija koja je sama istupila iz vijeća, Ureda visokog predstavnika, te europska vojna misija EUFOR, godinama nakon rata su izravno sudjelovali u procesima u BiH.

Od presude Dodiku, tek nekoliko diplomata se oglasilo, pored ostalog, britanski veleposlanik Julian Reilly koji je pozvao na poštivanje presude koju je Dodik priznao tako što je zatvorsku kaznu otkupio za 18.000 eura.

Što kaže opozicija?

Politički predstavnici fokusirani su na ustavne i pravne aspekte, a nejasnoću oko toga tko je Savu Minića imenovao za mandatara isticali su i na sjednici entitetskog parlamenta.

-Još čekamo materijale sa sjednice Narodne skupštine RS kako bismo odlučili o eventualnom pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kazao je za RSE Dževad Mahmutović, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.

Ovo Vijeće čine tri kluba konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i svaki klub može zatražiti od Ustavnog suda RS veto na neki zakon ili odluku ako smatra da je u suprotnosti s interesom tog naroda. Četvrti klub "Ostalih" nema tu mogućnost. Mahmutović smatra da je imenovanje nove Vlade RS-a protivno "prije svega Ustavu RS-a po više osnova" i da cijeli proces nije bio transparentan.

Mahmutović kaže i da je za njih upitna i uloga ministara bošnjačke nacionalnosti kako bi se ispunila ustavna kvota u novoj Vladi "ako ona uopće postoji". Opozicija u RS-u dijeli slične sumnje.

Đorđe Vučinić, zastupnik opozicijske Liste za pravdu i red u NSRS, smatra "indikativnim što se Dodik nije obratio pred poslanicima", te da će "prava istina biti poznata tek nakon objave odluke u Službenom glasniku RS", no kaže kako bi "vlast to u objavi mogla izbjeći".

-Nama su na sjednici klubova poslanika pokazali papir s Dodikovim potpisom, ali nije jasno da li je taj papir uopće ušao u proceduru, kazao je Vučinić za RSE.

Dodaje da bi "u pravnoj državi odgovore dali istražni organi i tužiteljstvo", ali kaže kako je "pravosuđe u RS duboko kompromitirano politikom i kriminalom".

Poslanici iz njegove stranke prijavili su Milorada Dodika za "lažno predstavljanje za predsjednika RS-a", ali Vučinić ne vjeruje da će te prijave imati ikakav epilog.

Što kažu građani?

Dio ispitanika ponovilo je ono što, preko bliskih medija, govore Dodik i predstavnici vladajućih stranaka u entitetu Republika Srpska.

-Dodik je 'predsjednik države' i bit će dok država traje, a trajat će dok je svijeta, kazala je za RSE Banjalučanka koja nije željela da joj se objavi ime.

S njom se slaže i Rajko koji kaže da prvo presuda, a potom oduzimanje mandata predsjednika RS-a Miloradu Dodiku "nije volja naroda".

Neki Banjalučani smatraju da je cijeli proces "jedna velika sramota".

-Pogotovo je to velika sramota za ovaj naš narod koji sve to podržava, kazao je za RSE Banjalučanin koji je zamolio da mu se ne objavljuje ime.

Kako je problem eskalirao?

Milorad Dodik i vladajući u RS-u osporavaju legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH, kao i njegove Bonske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike. U tome ih podržavaju Rusija i Kina.

Osporavaju i odluke Ustavnog suda BiH, posebno one koje poništavaju pokušaje da se državna imovina kao što su šume, rijeke i poljoprivredno zemljište uknjiže na RS. Entitetske vlasti pokušale su donijeti i zakone kojima su željele osporiti nadležnosti državnog Suda, Tužiteljstva, policijskih i drugih agencija.

Kao odgovor, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH i kriminalizirao osporavanje odluka visokog predstavnika, za što je na koncu Milorad Dodik pravosnažno osuđen. Protiv njega, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića proljetos su bile raspisane potjernice kao osumnjičenicima za pokušaj rušenja ustavnog poretka, nakon izglasavanja tih zakona koje je poništio Ustavni sud BiH.

Narodna skupština RS raspisala je referendum za 25. listopad o priznavanju odluka Suda BiH, CIK-a i visokog predstavnika, iako je Ustavni sud BiH već ranije naglasio da niži nivoi vlasti ne mogu organizirati referendume o državnim pitanjima.