Središnji politički događaj u Bosni i Hercegovini se prati intenzivno u berlinskim krugovima koji su povezani sa zapadnim Balkanom. No unatoč tomu BiH se ne nalazi na vrhu njemačkih vanjskopolitičkih prioriteta, piše Deutsche Welle. 

Posljednji put je Bosna i Hercegovina punila stupce njemačkih novina i izazvala pozornost njemačkih političara nakon ostavke visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta. 

I to prije svega zato što se radilo o njemačkom političaru s još uvijek jakom podrškom u Njemačkoj. Zanimanje za opće izbore u BiH uglavnom se svodi na nadu da će oni proći transparentno i da neće biti negiranja rezultata.

Republika Srpska – glavni čimbenik neizvjesnosti

David Preisendanz, zastupnik vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i član parlamentarnog odbora za Europsku uniju u kojem je zadužen za pitanje proširenja, smatra da je i dalje najveći rizik nakon izbora negiranje izbornih rezultata ili dovođenje u pitanje institucija na razini države. Kako je objasnio u razgovoru za DW, po njemu glavna opasnost po takav razvoj događaja dolazi iz Republike Srpske.

„Upravo razvoj situacije u Republici Srpskoj ostaje središnji čimbenik neizvjesnosti. Posebno smo ovoga ljeta, odlaskom Christiana Schmidta i neriješenom raspravom o nasljedniku koja je uslijedila, vidjeli koliko je krhka politička situacija i uloga međunarodne zajednice u zemlji. Izbori time mogu postati važna prekretnica: prema većoj političkoj sposobnosti djelovanja i približavanju EU-u ili prema daljnjem učvršćivanju blokada“, smatra ovaj demokršćanski političar i zastupnik u Bundestagu.

Reforme i EU

Na upit DW-a njemačko Ministarstvo vanjskih poslova je, kao što to čini već godinama, istaknulo potrebu provođenja reformi kao najvažnijeg čimbenika u postizanju deklariranog cilja približavanja Europskoj uniji. 

„Parlamentarni i predsjednički izbori u Bosni i Hercegovini odlučujući su za europsku budućnost te države. Kako bi se uspješno napredovalo u procesu pristupanja EU-u, sada je potreban proeuropski signal iz Sarajeva i spremnost političkih snaga da krenu europskim reformskim kursom… Slobodni i pošteni izbori bitna su pretpostavka da Bosna i Hercegovina napreduje na putu prema EU-u“, poručuju iz njemačke vlade.

Istodobno se upućuje i upozorenje onima kojima bi palo na pamet podrivati integritet zemlje, bilo da se radi o unutarnjim ili vanjskim čimbenicima. Ukazuje se i na zasluge, sada već bivšeg, visokog predstavnika Christiana Schmidta, čije je paket mjera za izborni integritet, kako se navodi, postavio važne smjernice.

Važne tehničke novine

Izvjestitelj za zapadni Balkan u zastupničkom klubu stranke Zeleni u Bundestagu Boris Mijatović također ističe važnost paketa mjera koje sadrže i elektroničko prebrojavanje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju osoba što će, kako kaže u razgovoru za DW, povećati sigurnost i smanjiti mogućnost manipulacije.

On međutim opasnost vidi u secesionističkim nastojanjima koja dolaze iz Banje Luke i poziva njemačku vladu da reagira i na najmanje pokušaje opstrukcije. 

„Njemačka vlada mora zajedno s europskim državama članicama jasno izreći osudu secesionističkih nastojanja iz Republike Srpske“, kaže Mijatović.

Republika Srpska s potencijalom za opstrukciju

Nikola Xaviereff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) iz Berlina smatra da će presudan po stabilnost i budućnost zemlje biti ishod izbora u RS-u. 

„Najvažniji čimbenik za budućnost države jest koje će političke snage pobijediti u Republici Srpskoj, odnosno hoće li oporba uspjeti izbaciti SNSD s vlasti, te naravno koliko će mjesta u državnim parlamentima osvojiti SNSD, jer o tome će ovisiti državna koalicija“, kaže Xaviereff za DW.

Vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu Adis Ahmetović ide dalje i govori o konkretnim mjerama u slučaju da Republika Srpska opstruira rezultate izbora i nastavi sa secesionističkim tendencijama.

„Odgovorne bi trebalo obuhvatiti ciljanim financijskim sankcijama i zabranama ulaska, njihove političke mreže razotkriti, a europska sredstva dosljedno zamrznuti. Ne smije se dopustiti da protivnici ustavnog poretka proces pristupanja EU-u zloupotrijebe kao politički pregovarački adut; istodobno građanke i građani ne smiju biti kažnjeni za postupke nacionalističkih elita. U slučaju daljnje eskalacije mora se osim toga ispitati mogućnost jačanja misije EUFOR-a Althea i njezinog robusnijeg postavljanja, osobito u Distriktu Brčko“, predlaže Ahmetović.

BiH važna u svjetlu sigurnosnih izazova

Kada je u pitanju percepcija Bosne i Hercegovine u aktualnoj vanjskopolitičkoj agendi Njemačke, tu se stavovi DW-ovih sugovornika pomalo razilaze.

I dok CDU-ov političar Preisendanz smatra da je BiH znatno dobila na političkoj i medijskoj prisutnosti, između ostalog i zbog odlaska Christiana Schmidta, njegov zastupnički kolega Mijatović kritizira relativnu suzdržanost vlade u Berlinu - posebice u svjetlu posljednjih događaja oko veličanja lika i djela osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića kako u Srbiji tako i u Republici Srpskoj.

On čak negiranje takvih tendencija smatra opasnim i po sigurnost same Njemačke. 

„Njemačka vlada podcjenjuje utjecaj autoritarnih sila neposredno u srcu Europe, iz kojega proizlaze i sigurnosna pitanja za Europsku uniju. To je nemarno zanemarivanje vrlo stvarnih opasnosti, kao što pokazuje napad u Leipzigu i navodne veze koje vode preko Beograda“, ukazuje Mijatović, dok naš sugovornik Preisendanz pitanje sigurnosti ograničava na regionalni aspekt. 

„Razvoj događaja u Berlinu se prati sa zabrinutošću, jer stabilnost Bosne i Hercegovine nije važna samo za samu zemlju, nego za cijeli zapadni Balkan“, zaključuje zastupnik Bundestaga.

Analitičar Xaviereff međutim donosi trezvenu ocjenu trenutnog položaja BiH na njemačkoj vanjskopolitičkoj listi prioriteta: „Njemačka vlada, a time i njezina vanjska politika, trenutačno je pod pritiskom jačanja unutarnjih desničarskih snaga i slabog gospodarskog rasta, kao i rata u Ukrajini. Zbog toga, osim formalnog sudjelovanja u političkom procesu europskih integracija, nema specifičnog novog strateškog plana prema Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da BiH nije u stanju započeti pristupne pregovore, a ni EU tu ne igra ulogu, Berlin nema velike mogućnosti da oblikuje političke prilike u zemlji“, zaključuje stručnjak iz DGAP-a.