Dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Ressa izjavila je da odluka kompanije Meta da ukine provjeru činjenica na svojim platformama i ukloni ograničenja za određene teme znači da su pred novinarstvom, demokratijom i korisnicima društvenih mreža "izuzetno opasna vremena", piše Guardian.

Američko-filipinska novinarka rekla je da će potez Marka Zuckerberga da ublaži moderaciju sadržaja na platformama Facebook i Instagram dovesti do “svijeta bez činjenica” i da je to “svijet pogodan za diktatora“.

“Mark Zuckerberg kaže da je to pitanje slobode govora – to je potpuno pogrešno“, rekla je Ressa za AFP. “Samo ako ste vođeni profitom, možete to tvrditi; samo ako želite moć i novac, možete to tvrditi. Ovo je pitanje sigurnosti“.

Ressa, suosnivačica novinske stranice Rappler, dobila je Nobelovu nagradu za mir 2021. godine u znak priznanja za svoju “hrabru borbu za slobodu izražavanja”. Suočila se s brojnim krivičnim prijavama i istragama nakon objavljivanja priča kritičnih prema bivšem filipinskom predsjedniku Rodrigu Duterteu.

Ressa je odbacila Zuckerbergovu tvrdnju da su provjerivači činjenica bili “previše politički pristrani” i da su “uništili više povjerenja nego što su ga stvorili”.

“Novinari imaju standarde i etiku. Ono što Facebook planira jeste da to eliminira i dozvoli da laži, bijes, strah i mržnja zaraze svakog korisnika platforme“, rekla je Ressa.

Odluka, kako je dodala, znači da za novinarstvo, demokratiju i korisnike društvenih mreža dolaze “izuzetno opasna vremena”.

Zuckerberg, osnivač i izvršni direktor Mete, koja posjeduje Facebook i Instagram, izjavio je u utorak da će u SAD-u ukinuti provjeru činjenica i zamijeniti je moderacijskom uslugom vođenom zajednicom, slično funkciji “community notes” na konkurentskoj platformi X.

Dodao je da će Meta također “ukloniti niz ograničenja na teme poput imigracije i roda, koje su u suprotnosti s glavnim diskursom” te “surađivati s predsjednikom (Donaldom) Trumpom kako bi se suprotstavili vladama širom svijeta koje pokušavaju cenzurirati više“, prenosi N1.

Meta je saopštila da “nema neposredne planove” za uklanjanje provjere činjenica izvan SAD-a, iako će ostale promjene biti primijenjene globalno.

Ressa je izjavila da će učiniti sve što može da “osigura integritet informacija”.

“Ovo je ključna godina za opstanak novinarstva. Učinit ćemo sve što možemo da to omogućimo“, rekla je.

U oktobru, organizacija za ljudska prava Amnesty International tvrdila je da vlasti na Filipinima koriste Facebook za “crveno označavanje” mladih aktivista, što se odnosi na označavanje aktivista i drugih osoba kao navodnih “komunističkih pobunjenika” i “terorista”.

Godine 2021. zviždačica iz Mete, Frances Haugen, tvrdila je da postoji nedostatak sigurnosnih kontrola na tržištima koja nisu na engleskom jeziku, poput Afrike i Bliskog istoka, te da Facebook koriste trgovci ljudima i naoružane grupe u Etiopiji.

“Učinila sam ono što sam smatrala potrebnim da spasim živote ljudi, posebno na globalnom jugu, za koje mislim da ih ugrožava Facebookovo davanje prioriteta profitu nad ljudima“, rekla je za Observer.

U to vrijeme, Meta, tada poznata pod korporativnim brendom Facebook, tvrdila je da je premisa o prioritetu profita nad sigurnošću “pogrešna” te da je uložila 13 milijardi dolara u zaštitu korisnika.

Godine 2018., nakon masakra Rohinja muslimana od strane vojske u Mjanmaru, Facebook je priznao da je platforma korištena za “podsticanje podjela i izazivanje nasilja van mreže”.

Tri godine kasnije, organizacija za ljudska prava Global Witness tvrdila je da Facebook promovira sadržaje koji potiču nasilje protiv političkih demonstranata u Mjanmaru. Facebook je izjavio da je proaktivno otkrio 99% slučajeva govora mržnje koji su uklonjeni s platforme u toj zemlji.