Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Gotovo da i ne prođe školska godina u Bosni i Hercegovini, a da prosvjetni radnici nisu na ulicama tražeći veće plaće i naknade. Istovremeno, vlasti se ne prestaju hvaliti ulaganjima u obrazovanje nastojeći prikazati kako pratimo europske trendove. 

Međutim, nitko u zemlji ne povlači pitanje odgovornosti, odnosni to je kriv jer su nam djeca ispod svih mogućih europskih prosjeka u bilo kojoj oblasti? Kako je moguće da bilo koje međunarodno istraživanje pokazuje da smo na samom europskom dnu u svim oblastima, a ništa se ne mijenja? Kako je moguće da isti oni ljudi koji su nas doveli u ovu situaciju konstantno traže veće plaće i naknade, a ne žele preuzeti odgovornost za katastrofalno stanje?

Ukoliko se istina da će 60  posto onih koji danas idu u osnovnu školu raditi poslove koji danas niti ne postoje, kakvu im to budućnost nudi bh. obrazovanje?

Ulaganja

Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o izdvajanjima za bh. obrazovanje. Izdaci za formalno obrazovanje prema svrsi potrošnje u BiH, u 2023. godini iznosili su dvije milijardu 104 milijuna maraka ili 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Javni, privatni izdaci i sredstva iz inozemstva za obrazovne ustanove u 2023. iznosili su dvije milijarde 304 milijuna maraka ili 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda.

Od ukupnog iznosa izdataka za obrazovne ustanove, javni izdaci bili su 89,0 posto, privatni izdaci 10,3 posto, a 0,7 posto bila su sredstva iz inozemstva. U strukturi ukupnih izdataka za obrazovne ustanove, izdaci za predškolsko obrazovanje sudjelovali su sa 7,6 posto, osnovno obrazovanje 48,1 posto, srednje obrazovanje 21,9 posto i visoko obrazovanje 22,4 posto.

Potpuni kolaps

Što smo dobili za ove novce?

Prema PISA testiranju pokazalo se kako nam je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Reakcija vlasti? Ne traženje nikakve odgovornosti od nastavnog kadra i zabrana PISA testiranja u BiH.

Prema TIMSS istraživanju dostignuća učenika iz matematike i prirodnih nauka ispod međunarodnog prosjeka.

- Postignuti rezultati ispod međunarodnog prosjeka, pogotovo u matematici i prirodnim naukama, potvrđuju da obrazovni proces još stavlja naglasak na usvajanje i reprodukciju faktičkog znanja, dok su funkcionalne vještine i praktična primjena naučenog često zanemareni. Ovakav pristup ne priprema učenike za svakodnevne životne izazove niti za potrebe tržišta rada u 21. stoljeću, navodi se.

Međunarodno istraživanje ICILS 2023, koje procjenjuje računalnu i informacijsku pismenost učenika osmih razreda osnovnog obrazovanja, s ciljem pružanja uvida u način pripreme učenika obrazovnih sistema različitih zemalja za izazove digitalnog svijeta i tržišta rada, pokazalo je kako su bh. učenici i u ovom području debelo ispod ICLS prosjeka. Konkretnije, ustanovljeno je kako bh. učenici posjeduju samo osnovne vještine.

Kada su u pitanju bh. sveučilišta njih 'nema niti na mapi' bilo kojeg relevantnijeg međunarodnog rangiranja. O uopće ulasku na Šangajsku listu možemo samo sanjati.