Više od 20 milijuna eura – toliko vlasti Republike Srpske planiraju dodatno izdvojiti za lobiranje. Rebalansom proračuna ovog bh. entiteta za 2025. godinu, Ministarstvo za europske integracije i međunarodnu suradnju RS-a će dobiti pet puta više novca, umjesto 11,6 milijuna, čak 54,9 milijuna maraka.

Uvećanje od oko 43 milijuna maraka (oko 22 milijuna eura) će najvećim dijelom biti iskorišteno za predstavništva RS-a u inozemstvu, i za plaćanje stručnih usluga, piše Radio Slobodna Europa. Taj iznos predstavlja više od 10 posto planiranog povećanja proračuna RS-a.

Do zaključenja teksta, iz Ministarstva za europske integracije i međunarodnu suradnju RS-a nije odgovoreno na upit RSE o tome za što će ovaj novac biti iskorišten. Vlasti RS-a od ranije već lobiraju u inozemstvu, ali unatoč tim naporima, većina entitetskog rukovodstva je završilo na "crnoj listi" Ministarstva financija Sjedinjenih Država, ali i na listama sankcija nekoliko europskih zemalja.

Novac 'neće uroditi plodom'

Politolog Stefan Blagić ocjenjuje za RSE da novac za lobiranje "neće uroditi plodom ni u čemu". Pita se – zašto bi on, ili bilo koji građanin RS-a, davao pare "fantomskim firmama i advokatima" da bi nekome bile ukinute sankcije.

-Kakvih crnih 40 milijuna dodatno, pa koliko je RS spiskala para evo do sada, unazad 10-15 godina, i na lobiranja, i na predstavništva, itd. Kakvog mi efekta od toga imamo, šta smo mi vidjeli da nam je to dobro donijelo? Apsolutno ništa. I oni sada nastavljaju s tim. Nastavljaju jer nemaju kud, a sami su se doveli u tu situaciju, rekao je Blagić. Ističe da će ovaj novac biti iskorišten "gotovo i isključivo" za pokušaje da se zvaničnicima ukinu sankcije.

-Da je normalna zemlja, predstavništva bi služila isključivo da se politički povezuju i da donose investicije, ekonomsku korist građanima i privredi u RS-u. Ovako ona služe kao neki instrument vladajućih, ocijenio je Blagić.

On podsjeća da vladajući u RS-u očekuju da će ih skinuti s liste sankcija, iako usvajaju deklaracije koje usmjeravaju protiv vlasti europskih zemalja, i protjeruju strane dužnosnike.

-Vi tako radite na diplomatskom planu i očekujete da dobijete nekakvu korist? Pa, nećete dobiti ništa. Naravno da nećete, ljudi u svijetu će samo pomisliti da smo mi ovdje luđaci, gorštaci, i samo ćete narušavati dalje imidž RS-a koji je ionako srozan do besvijesti, upozorava Blagić.

Opozicija u RS-u ocjenjuje da se novcem za lobiranje pokušava "kupiti povjerenje određenih osoba ili država za isključivo ovu vlast".

-Ova sredstva i kompletna vanjska politika Vlade RS-a nije u interesu boljeg pozicioniranja RS-a, ostvarivanja bolje privredne suradnje i rasta domaće privrede već upravo za očuvanje na vlasti postojeće garniture, izjavio je za RSE Bojan Kresojević, poslanik oporbene Partije demokratskog progresa. On ocjenjuje da s "nizom diplomatskih skandala", izdvojena sredstva neće biti dovoljna da rukovodstvo RS-a popravi svoju poziciju na međunarodnoj sceni.

Sankcije i protjerivanje diplomata 

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, entitetski premijer i predsjednik parlamenta, Radovan Višković i Nenad Stevandić, od ranije su na listama sankcija Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija.

Tu je još nekoliko entitetskih zvaničnika, kao i Dodikovi sin i kćerka, Igor i Gorica. Na listi sankcija su zbog antidejtonskog djelovanja ili korupcije. Dodik i Cvijanović su od 2022. na listi sankcija Velike Britanije, zbog pokušaja narušavanja legitimiteta BiH. EU je ranije pokušala uvesti sankcije Dodiku, ali je to propalo zbog protivljenja Mađarske. Njemačka i Austrija su prije nekoliko mjeseci zabranile ulazak u zemlju Dodiku, Viškoviću i Stevandiću, te je naređeno zamrzavanje njihove imovine ukoliko je posjeduju u tim državama.

Isti dan kada su uvedene sankcije, Vlada RS-a je proglasila nepoželjnom njemačku ministaricu za Europu i klimu, Annu Lührmann. Ministrica, koja je tada bila u posjeti Banjaluci, izjavila je da su "Dodikovi predstavnici njoj i njenoj delegaciji prijetili nasiljem".

Šta sa dosadašnjim lobiranjem?Vlasti RS-a

S već godinama lobiraju za bolje pozicije ovog entiteta na međunarodnoj sceni, i to najviše u SAD-u. Samo ove godine, RS je sklopila ugovore s tri različite kompanije za lobiranje. Još u siječnju, na stranici američkog Ministarstva pravde, objavljen je ugovor vrijedan oko pola milijuna dolara godišnje sa odvjetničkim uredom "Zell & Associates", koji je za RS potpisao Danijel Dragičević, šef Dodikovog kabineta. Njihovi zadaci su – rad na ukidanju sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, promocija dijaloga između RS i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, te preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH.

U ožujku je sklopljen sporazum s kompanijom RRB Strategies, u vlasništvu Roda Blagojevića, bivšeg guvernera američke države Ilinois, koji je 2011. godine osuđen na 14 godina zatvora zato što je pokušao prodati senatorsko mjesto, ali ga je Trump pomilovao u veljači 2020. Ugovor s Blagojevićem je potpisao Zlatan Klokić, ministar za europske integracije i međunarodnu saradnju RS-a. Financijski uvjeti nisu javno dostupni.

Tu je predstavljen niz kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, uključujući ukidanje sankcija protiv Dodika, njegove obitelji i drugih zvaničnika RS-a, rad na ukidanju Ureda visokog predstavnika u BiH, te "vraćanje nadležnosti" RS-a. Blagojević je tokom lipnja posjetio RS, uz niz sastanaka sa entitetskim zvaničnicima. Posljednji ugovor je objavljen u travnju, i to sa konzultantskom kućom Stokes Strategies. RS u slučaju posljednjeg ugovora predstavlja konzultantska kuća iz Teksasa, State Strategies, a ona nastupa u ime Predstavništva RS-a u Austriji.

Cilj je organiziranje sastanaka predstavnika Kongresa sa klijentom, a sve je plaćeno 65 tisuća dolara mjesečno. Prethodnih godina, ugovori RS-a s američkim lobistima su se najčešće odnosili na promociju investicija i pravne savjete. Sve je koštalo nekoliko desetaka tisuća dolara mjesečno. Osam predstavništava promovira interese RS-a van ovog entiteta, a ona se nalaze u SAD-u, Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu. Ranije je iz predstavništva RS u Washingtonu odgovoreno za RSE da im je budžet u prošloj godini iznosio 600 tisuća maraka, da oni s lobistima RS-a imaju ograničene kontakte, te da oni u skladu s američkim zakonima ne mogu aktivno sudjelovati u procesu ukidanja sankcija dužnosnicima.

Na šta još idu pare iz rebalansa? 

Rebalans entitetskog proračuna za ovu godinu, usvojen na sjednici Narodne skupštine RS 3. srpnja, iznosi oko 420 milijuna maraka (oko 215 milijuna eura).

Postotno, Ministarstvo za europske integracije je dobilo najveće povećanje. Ipak, najviše dodatnog novca je dobilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – oko 84 milijuna maraka (43 milijuna eura). Ovaj novac će biti izdvojen za povećanje plaća, te za nabavku postrojenja i opreme. Ministarstvo zdravlja je dobilo 50-ak milijuna više koji će biti raspoređeni lokalnim bolnicama i domovima zdravlja, dok je proračun za osnovne škole povećan za oko 30 milijuna maraka, što će biti iskorišteno za plaće.