Novo izvješće: Europa se suočava s nedostatkom radne snage
Potražnja za radnom snagom
Svake godine Europska agencija za rad objavljuje analize stanja na tržištu rada kroz izvješća o neravnotežama na tržištu rada, u okviru serije EURES izvješća.
Sedmo izdanje donosi još jasniji i živopisniji pregled zahvaljujući novim metodama koje omogućuju sveobuhvatnije praćenje što se događa, gdje i zbog čega.
Trenutno stanje: nedostatak vještina
Iako tržište rada funkcionira sve bolje, a stope zaposlenosti znatno su više nego prije nekoliko godina, neravnoteže između ponude i potražnje i dalje postoje – i vjerojatno će se nastaviti. Zašto? Posljednjih su se godina pojavili brojni novi čimbenici: demografske promjene i starenje stanovništva, tehnološki napredak, zelena i digitalna tranzicija te nedovoljna atraktivnost određenih zanimanja. Sve to doprinosi tome da ključni sektori ostaju bez radnika. Istovremeno, u nekim zanimanjima radne snage ima i previše.
Najizraženiji manjak bilježi se kod zavarivača, zdravstvenih radnika, kuhara i električara. Prekomjerna ponuda pak najviše pogađa administrativna i srodna zanimanja, koja su među prvima na udaru automatizacije i umjetne inteligencije.
Tko je najviše pogođen?
Izvještaj naglašava da se neravnoteže razlikuju i prema karakteristikama radnika. Rodna neravnoteža ostaje značajan problem: žene čine samo 29 % radnika u zanimanjima s manjkom, osobito u tradicionalno “muškim” sektorima poput građevine i inženjerstva. Istovremeno, žene čine čak 62 % radnika u zanimanjima s viškom, ponajviše u administraciji.
Mladi su još jedna ranjiva skupina – njihov udio u deficitarnim zanimanjima i dalje je nizak, što stvara zabrinutost za budućnost, posebno kada stariji radnici odu u mirovinu.
Izvještaj također ističe nedostatak digitalnih vještina: samo 5,6 % odraslih Europljana ima osnovne digitalne kompetencije, dok je potražnja za naprednim digitalnim znanjima sve veća.
Pod povećalom: transport i skladištenje
Dok se prethodno izdanje fokusiralo na građevinski sektor, ovogodišnji izvještaj detaljnije analizira područje transporta i skladištenja – sektor koji se već dulje vrijeme suočava s kroničnim nedostatkom radne snage. Posebno od pandemije COVID-19 broj vozača teretnih vozila ostao je izrazito nizak, dok potražnja za prijevozom i logistikom stalno raste.
Razlozi su brojni: teško je privući nove i mlađe radnike, veliki broj postojećih odlazi u mirovinu, a uvjeti rada često se smatraju neprivlačnima – dugi radni sati, izolacija te sigurnosni izazovi odbijaju mnoge. Izvještaj dodatno upozorava na probleme poput neprijavljenog rada i lažnog samozapošljavanja, što negativno utječe na ugled sektora.
Što dalje?
Izvještaj ističe da je ključno ulagati u nove vještine te pripremiti radnike za digitalnu transformaciju. Inicijative poput „Unije vještina“ podižu kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja te potiču cjeloživotno učenje, čime se povećava zapošljivost.
Povećavanje broja učenika i studenata u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) smanjit će generacijske, rodne i društvene razlike te otvoriti vrata širem spektru karijernih mogućnosti, piše financa.