Cijelo društvo, definirajući znanost, precizno mora steći svijest o znanosti i o značaju znanstvenih istraživanja, općenito za društvo u BiH i za ljudski život, poručeno je sa sesije Asocijacije “Krug 99“, tema koje je bila “Znanost i obrazovanje u 21. stoljeću - BiH i zakoni“, a koja je održana u online formatu.

Nered u obrazovnim sustavima

Govoreći kao jedan od uvodničara, prof. dr. Senadin Lavić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, istaknuo je da je od ključnog značaja da cijelo društvo stekne svijest o značaju znanosti i znanstvenih istraživanja. “U neodgovornim i povijesnom trenutku nedoraslim interpretacijama znanosti i obrazovanja stvorena je jedna, možemo slobodno reći, primitivna predstava da su znanost i obrazovanje potrošna djelatnost u društvu koja ništa bitno ne znači jer se u porušenom poretku, kakav je balkanski svijet ili nekoliko država na Balkanu, postavlja druge vrijednosti i druge kriterije u srce društvenog života. Tamo ne vrijede, u tom kontekstu, stvarnosno-istinski stavovi ili sudovi koje daje znanost“, rekao je Lavić ukazujući da su obrazovni sustavi ili znanost u razvijenom svijetu osnovni instrumenti društvenog razvoja. “Znanost i istraživanja su postali stožer oko kojeg se pokreću razvijene kulture suvremenog svijeta. Srce tog svijeta je racionalno objašnjenje pojava, prirodnih ili društvenih, i predviđanje mogućih procesa u njima. U današnjoj BiH i u regiji, u obrazovnim sustavima dominira nered, jedna vrsta socijalne pojave. Nekompetentni i nedorasli kadrovi preko stranačkih i lobističkih pozicija ’ulijeću’ u znanost i preuzimaju upravljanje u sustavima kao da se radi o nekoj životinjskoj farmi“, ocijenio je Lavić ukazujući na nužnost stvaranja zakonskog okvira obrazovnog sustava na razini BiH.

Značaj očuvanja autonomije sveučilišta

Psiholog Bojan Šošić se u svom izlaganju posebno osvrnuo na potrebu za očuvanjem autonomije sveučilišta. “Ključna odlika zdravih sustava visokog obrazovanja i znanstvene produkcije je njihova autoregulabilnost. Dakle, to su sustavi koji sami sebe dovode u red. Prvoklasan profesor će učiniti sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi prvoklasne nasljednike, tj. da one koji kod njega studiraju i koji će naslijediti njegovu poziciju, također, budu prvoklasni. Tome, u načelu, nisu potrebni vanjsko uplitanje i vanjska regulacija. To je način djelovanja sveučilišta na Zapadu, pa i u srednjoeuropskom sveučilišnom prostoru, i tradiciji kojoj pripada, po duhu i povijesti, i prostor bh. sveučilišta. To je nešto što se nije mijenjalo stoljećima, no sada se, s jedne strane, suočavamo s pritiscima retrogradnih društvenih tokova koje je ovdje donio rat i, uz to, jednom operacionalizacijom reforme visokog obrazovanja, koja nije nužno bila adekvatna“, stav je Šošića koji je ocijenio da je, u tom smislu, najveća prijetnja u BiH ispreplitanje s političkim strukturama, a što je u nedavnoj prošlosti dovelo do neshvatljivog pojeftinjenja i banalizacije akademskog života. “Reguliranje sustava visokog obrazovanja kroz utjecaj vanjskih sustava nerijetko na 'mala vrata' uvodi poluge kontrole. Autonomija je najveća vrijednost koja mora biti očuvana“, poručio je.

Urušavanje obrazovnog sustava - jedan od najvažnijih instrumenata urušavanja države

Prof. dr. Hazim Bašić s Mašinskog fakulteta Sarajevo je, pak, posebnu pozornost posvetio pitanju provedbe reformi u okviru Bolonjskog procesa u BiH. “BiH je, budući je preživjela četvorogodišnju agresiju, bila u situaciji reformirati svoj obrazovni sustav i da se nije pojavila Bolonjska reforma. Način na koji je ta reforma urađena često je bio predmet kritika i osporavanja, nekada opravdanih, a nekada ne. Bitno je, pak, napomenuti da BiH nije izostala iz tih reformskih procesa“, naveo je Bašić koji potrebnim smatra formirati u BiH ministarstvo za znanost i tehnologiju na razini države, dodavši  da svakako postoji mnogo argumenata za takav prijedlog. Predsjednik Asocijacije “Krug 99“ Adil Kulenović na koncu je ukazao da jedan od najvažnijih instrumenata urušavanja države predstavlja urušavanje obrazovnog sustava.