Piše: Antonela Marinović Musa

mostar@dnevni-list.ba

Umjesto zelenila, prirode i pogleda na hercegovački krajolik, ako vas put nanese na „Gumoland“ nedaleko od rijeke Trebižat u Ljubuškom, naići ćete na stotine odbačenih automobilskih guma, dijelove namještaja, tepihe, boce, kartone i različite druge vrste otpada. Narodski rečeno – od igle do lokomotive.

Lokaciju je upravo tako, s dozom ironije, nazvao predsjednik HPD-a „Vrlosinj“ Ljubuški Miroslav Herceg, koji već neko vrijeme upozorava na problem divljih odlagališta i nepropisnog odlaganja otpada. Nažalost, unatoč brojnim upozorenjima na ovu sve češću pojavu, čini se da pojedinci i dalje ne mare za posljedice takvog ponašanja niti za činjenicu da otpad ostavljen u prirodi ostaje problem cijele zajednice.

Posebno zabrinjava činjenica da se ova lokacija nalazi relativno blizu rijeke Trebižat, dok suha vegetacija i velike količine otpada predstavljaju i potencijalnu opasnost od požara.

Svijest se mora mijenjati

-Već godinama upozoravam na ovaj problem, a to ću činiti i dalje, sve dok se ne podigne svijest o tome da prirodu treba čuvati, a ne narušavati kako se kome prohtije. Naše društvo, osim organiziranja planinarskih tura, u svom radu ima i ekološku komponentu i kao savjestan građanin lokalne zajednice smatram da je odgovornost svakoga pojedinca upozoravati na probleme koji se, u konačnici, tiču svih nas, ističe Herceg.

Smatra kako borba protiv onečišćenja ne može početi tek kada se otpad nagomila u prirodi, nego puno ranije – u obitelji i kroz obrazovanje.

-Svatko od nas trebao bi malo više razmišljati o posljedicama zagađenja, kako vizualno tako i zbog zdravstvenog problema zagađivanja prirode, a o odnosu prema okolišu trebalo bi razgovarati s djecom od najranije dobi. I baš zato bi se u osnovne škole trebao uvesti predmet ekologija i očuvanje prirode, kaže Herceg. 

Upravo edukaciju vidi kao jedan od ključnih načina da se dugoročno promijeni odnos prema otpadu i prirodi. Međutim, ne želi negirati trud koji se ulaže u uređenost samoga grada.

-Da se razumijemo, grad je stvarno čist i uredan, tu nema zamjerke i bilo bi neprimjereno bilo što loše reći. Međutim, pođite par kilometara dalje, u svim smjerovima, kao da smo u Bugarskoj i Albaniji. Ovo što sam snimao neki dan samo je kap u moru. Postoji još nekoliko lokacija koje zahtijevaju pažnju i reakciju nadležnih, ističe naš sugovornik.

Ilegalno odlagalište azbesta

Posebno ističe problem koji je, kako navodi, otkrio nedavno – ilegalno odlagalište azbesta na području prema Crvenom Grmu.

-Kilometar dalje prema Crvenom Grmu postoji ilegalno odlagalište azbesta za koje sam saznao nedavno. Prema pričama ljudi s tog područja, otpad se tamo nalazi desetljećima. Zapravo, to stoji tu već 30 godina i nitko ništa nije poduzeo. A škola u Crvenom Grmu udaljena je 100 metara zračne linije. Svi bismo trebali znati što je azbest i kakve posljedice ima na ljudsko zdravlje, upozorava Herceg.

Otpadu nije mjesto u prirodi

Za kraj razgovora naglašava kako njegov angažman nije usmjeren samo na jednu lokaciju niti će završiti nakon što upozori na pojedini problem.

-Moja odgovornost kao savjesnog građanina ove zajednice je da upozoravam i probam promijeniti bar malo svijest ljudi da otpadu nije mjesto u prirodi. Ja ću i dalje nastaviti upozoravati i probati riješiti bar jedan dio problema. Posla ima napretek i nadam se da neću biti sam u ovoj borbi i da trud neće biti uzaludan, poručuje Herceg.