Vrijeme je učestalih potresa diljem regije. Nedavne slike iz Siska i Petrinje obišle su svijet i solidarizirale narode i zemlje koji su pomogli ili na različite načine pomažu i danas ove općine u Republici Hrvatskoj.

Potresi koji su napravili katastrofu u ovom dijelu susjedne zemlje, “čuli su se“ i u dijelovima Bosne i Hercegovine, pa smo o tomu da li smo i u kojoj mjeri u opasnosti i mi, nakon potresa poput onog u Makedoniji ili Banjoj Luci iz daleke prošlosti, razgovarali s profesorom na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu Mustafom Hrasnicom.

On se u tom kontekstu osvrnuo i na bespravne gradnje objekata diljem Bosne i Hercegovine, kao i na nestručne i pogrešne zahvate na brojnim objektima.

Prilikom projektiranja objekata mora se, navodi on, voditi računa o utjecaju zemljotresa. Mjesto u zemljinoj kori na kojemu se dešavaju“lomovi“ naziva se hipocentar, dok je projekcija te točke na zemljinoj površini – epicentar (termin koji uvijek čujemo u izvješćima o potresima).

Mjesta najjačih hipocentara su rubovi tektonskih ploča. Primjerice, to je mnogo puta bio prostor oko Pacifika, gdje su mnogobrojne lokacije najjačih zabilježenih zemljotresa.

Petrinja i Skoplje

Zemljotresi se, prema navodima prosfesora Hrasnice, ne mogu predvidjeti, iako postoje mjesta na kojima se prema dosadašnjim saznanjima, očekuju s većom vjerojatnoćom.

Kakav će biti utjecaj oslobođene energije, koja se prenosi od hipocentra putem seizmičkih valova, ne ovisi samo o magnitudi koja se registrira nakon zemljotresa. Za projekcije su bitniji skala intenziteta (poznata je Merkalijeva) i maksimalna ubzanja tla na promatranom području, dok se intenzitet procijenjuje na osnovu onoga kako su ljudi osjetili potres i kakve su njegove posljedice po građevine i prirodu.

Magnituda u Skoplju iz 1963. i u Petrinji prošle godine približno je jednaka, dok su posljedice bile različite, između ostalog i zbog drugačijeg tla, gustine naseljenosti i izgrađenosti, odnosno kvalitete i vrste građevina. Pravila struke prilikom građenja u Bosni i Hercegovini davno su definirana.

Za različite vrste građevina definirana su maksimalna opterećenja i seizmičke zone, kao i mjerodavna ubrzanja tla. Time nisu obuhvaćene samo magnitude, već i geomorfološki i topografski uvjeti - da li se prostor nalazi u dolini ili je teren čvrst. Kriteriji su utvrđeni na osnovu očekivanog najsnažnijeg zemljotresa, što ne znači da potres ne može biti i snažniji od očekivanog.

Shodno tome, Hrasnica ističe da ako su prilikom projektiranja ispoštovani kriteriji, onda bi građevina trebala izdržati zemljotres, bez obzira na teren na kojemu se gradilo.

Mnogo novca potrebno je uložiti ukoliko se žele praviti građevine na lokacijama koje nisu pogodne za to, i to se ne odnosi samo na zemljotrese, već i na druge utjecaje. Bespravna gradnja je stoga neprihvatljiva.

- U Sarajevu postoje građevine koje nisu loše, ali su bez obzira na to urbanistička sramota. To se posebno odnosi na građevine koje su napravljene u posljednjih 15 godina. Upropašteni su stari urbanistički planovi, bez obzira što su iz perioda socijalizma, jer su bili mnogo uredniji. Zgrada koja je regulacionim planom planirana kao prizemlje i četiri sprata sutradan osvane kao prizemlje i 12 spratova. To nije bespravno, ali tko je sve to odobrio, upitao je Hrasnica.

I “greške u koracima“ pilikom gradnje ne znače da će se zgradama koje urbanistički nisu u redu nešto desiti u slučaju snažnijeg zemljotresa. Tvrdi da budući inžinjeri imaju dobru edukaciju o utjecaju potresa na građevine. Ukazao je i na to da na građevinama može nastati šteta usljed jakih zemljotresa, ali da se one projektiraju kako bi šteta bila popravljiva.

Sve ovisi od gradnje

Interesiralo nas i je kakvo je stanje sa zgradama i ostalim objektima u Gradu Mostaru.

- Prednost Mostara u odnosu na Sarajevo je stjenovit teren. Ipak, važno je kazati da je Mostar u duplo većoj seizmičkoj zoni od Sarajeva. Zbog toga se kod vas projektiraju i grade iste zgrade na istom terenu s duplo većim horizontalnim silama u odnosu na naš grad, pojasnio je Hrasnica.

Upitali smo ga i za bespravnu gradnju kuća u dijelu Mostara koji je praktično na brdu Fortica.

- Bespravna gradnja ne znači i neminovno loša gradnja. Dakle, ukoliko se gradi prema pravilima onda problema neće biti. Imate mnogo primjera koji potvrđuju da je dobra gradnja spas od zemljotresa za objekte. Recimo, u Izmiru smo imali slučajeve u kojima se kuća u potresu potpuno sruši, a ona pored nje nije. Dakle, nije bilo do terena, već do načina gradnje. Nadam se da se ti objekti grade u skladu s pravilima, naveo je profesor Hrasnica.

Upozorio je i na nestručne građevinske zahvate koji mogu biti opasni kod zemljotresa. Svaka konstruktivna nelogičnost u nosivom sistemu predstavlja opasnosti prigodom zemljotresa.

H. Ž.