Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska dvije su susjedne zemlje koje dijele mnogo toga zbog čega postoje i otvorena pitanja, ali istovremeno imaju više od 140 potpisanih bilaterlnih sporazuma - rečeno je danas nakon susreta ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.

Šef hrvatske diplomatije boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, a u fokusu sastanka bila je politička situacija u BiH, Hrvatskoj i regiji te je izražena saglasnost da se mora vratiti na put ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, ali i osigurati puna funkcinalnost bh. institucija.

- Destabilizacija BiH ne može proći bez destabilizacije cijelog regiona, a svima je u interesu da ovaj region bude stabilan i prosperitetan - dodala je Turković.

Pozdravila je i prijedlog da se održi zajednička sjednica Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH u prvoj polovini 2022. godine, izražavajući uvjerenje da će to biti prilika da se utvrde smjernice za daljnji rad i saradnju dvije zemlje jer će se 21. jula ove godine obilježiti 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa.

Podsjetila je da je napravljen pomak u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja u vezi korištenja vode iz Buškog jezera. Odlukom Doma naroda Federalnog parlamenta, hrvatska Elektroprivreda će ubuduće dvjema općinama u BiH Tomislavgradu i Livnu plaćati 4,3 miliona eura za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera umjesto dosadašnjih 1,8 miliona eura.

Kada je u pitanju odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, ono je i dalje otvoreno i njemu treba posvetiti dodatne napore kako bi se našlo rješenje na dobrobit obje zemlje te osigurati značajnije uključenje bh. eksperata u praćenju stanja i iznalaženju rješenja.

Ministar Grlić Radman istaknuo je da su mir i stabilnost najvažniji u ovom geostrateškom, vrlo dinamičnom prostoru, naglašavajući da je u posjetu BiH došao kako bi se razmotrile mogućnosti održavanja zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.

BiH i Hrvatsku povezuje visoka robna razmjena od oko dvije milijarde eura godišnje, a BiH je i najveći trgovinski partner Hrvatske od zemalja koje nisu članice Evropske unije.

Također, dvije zemlje, rečeno je, povezuje niz infrastrukturnih projekata te je ministar Grlić Radman izdvojio projekt južne plinske interkonekcije koja dobiva na važnosti u trenutnim okolnostima poremećaja na tržištu energenata.

- On je koristan za naše dvije države, a BiH bi otvorio novi nabavni pravac za plin, kao i veću sigurnost pri snabdijevanju. Dvije zemlje imaju interese na području cestogradnje, hidroenergije, zaštite okoliša, ali i kod evropskih projekata prekogranične saradnje - dodao je.

Smatra da u tom kontekstu postoji prostor za daljnje unapređenje bilateralnih odnosa dvije zemalje, čemu bi zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske svakako pridonijela.

- Razmotrit ćemo mogućnost organiziranja ekonomskog foruma u Sarajevu nakon zajedničke sjednice jer ima dosta prostora za unapređenje saradnje - kazao je hrvatski ministar ističući da je svjestan i okolnosti u BiH gdje je došlo do zastoja u radu institucija.

Izrazio je nadu da će doći do poboljšanja i političkih okolnosti u BiH, što bi doprinijelo postizanju dogovora oko izmjena Izbornog zakona te je ohrabrio sve političke lidere da pokažu hrabrost i odlučnost da podrže proces koji će dovesti do jačanja povjerenja građana i pravednih izbora.

Ministar Grlić Radman na kraju je zaključio da Hrvatska snažno podržava evropski put BiH, kao i cjelovitu, suverenu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu.

Tokom posjete BiH, planirano je da se hrvatski šef diplomatije u Sarajevu susretne i s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem te provincijalom Bosne Srebrene fra Jozom Marinčićem, nakon čega će otputovati u Mostar.

Planiran je susret s mostarskim gradonačelnikom Mariom Kordićem, biskupom mostarsko-duvanjskim Petarom Palićem te provincijalom hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije i predstojnikom unije franjevačkih provincijala Evrope Miljenkom Štekom.