Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina sigurno ne može postati članica Europske unije kao svojevrsni polu protektorat, odnosno s uredom OHR-a i visokim predstavnikom u zemlji. Međutim, više je nego jasno kako će proći minimalno jedno desetljeće prije nego možemo i sanjati kako bi postali dio Unije, a i to da danas počnemo predano raditi na ispunjavanju svih potrebnih uvjeta. S obzirom kako imamo u BiH obrnute trendove stvari su još i gore.

Nadalje, posljednjih dana se u našoj zemlji vodi debata bh. političara i predstavnika međunarodne zajednice oko nužnosti zatvaranja ureda OHR-a – jedni su da se taj proces što prije završi dok drugi to ne žele ni pod koju cijenu do dana kada postanemo dio Unije. Tu je i priča oko mogućeg novog visokog predstavnika u BiH i opet jedni blagonaklono gledaju na to, a drugi ne žele imenovanje nove osobe nego zatvaranje.

Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog tajnikaSAD-a za Europu i Euroaziju, te specijalni predstavnik za zapadni Balkan, jasno je kazao kako 'naglašava i pojačava podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH'.

Podrška OHR-u

- U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uvjete 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Tko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta, rekao je Palmer za Glas Amerike.

Vrlo jasno je pozvao bh. političare na provođenje reformi a ne da čekaju da to rješava netko sa strane.

- Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Travanjskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi. Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude, navodi Palmer.

Izborni zakona BiH

Nadalje, vrlo jasno kaže kako je sada je vrijeme za akciju a ono što bi volio vidjeti odmah i bez odgađanja jeste sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Europe) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na europski put. Mišljenja je kako je to apsolutno ostvarivo a potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju. Jedno od pitanja je što SAD očekuju od promjena izbornog zakonodavstva.

- Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s europskim normama, europskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži, kaže Palmer za Glas Amerike.