Govoreći za Radio Slobodna Europa (RSE), Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik u BiH i bivši izaslanik EU-a za Kosovo, izjavio je da mu je u ovom trenutku jako bitno pitanje što EU može uraditi d omogući zemljama regije pristup europskim programima koji su dosada bili rezervirani samo za države članice. “To bi bilo pomoćno sredstvo za postepeno vezivanje, korak po korak, Zapadnog Balkana za EU“, cijeni on te dodaje da je iznenađen potezom Njemačke da predloži Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, jer je, prema njegovim rečima, Ured visokog predstavnika (OHR) sada dio problema, a ne rješenja, budući se radi o postratnoj instituciji koju je Rusija često zlorabila koristeći veto. “Naravno, trebamo ozbiljno prihvatiti inicijativu Berlina i vidjeti što se može postići”, dodaje Petritsch istaknuvši da nema načina da se vratimo na prijašnje stanje jer je situacija sada potpuno drugačija, zbog čega će EU morati promijeniti svoju strategiju i ne fokusirati se na promjenu Ustava BiH, što je uzaludno, već na suštinska pitanja, kao što je sveopća korupcija u zemlji. Kada je riječ o njemačkoj inicijativi za BiH, bio je iznenađen jer Valentin Inzko nije ostvario veliki pomak zbog veta Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a. “Stoga sad stižu proturječni signali. S jedne strane, kancelarka Merkel nije tek tako predložila Schmidta na tu poziciju. S druge, što to znači za poziciju Rusije. Je li odustala od ideje o zatvaranju OHR? Hoće li se uzdržati od korištenja veta u Vijeću sigurnosti? Ne znam odgovore na to, ali sam nedavno prisustvovao razgovoru manje grupe ljudi sa Schmidtom i postavio ova pitanja, no njegovi odgovori su bili neodređeni. Istodobno, čuo sam da je ruski veleposlanik u Beogradu rekao da nema suglasnosti o imenovanju Schmidta. Bude li Njemačka inzistirala na svom prijedlogu bez suglasnosti Rusije, time će se dramatično umanjiti legitimitet međunarodnog predstavnika“, ukazuje Petritsch koji ne vidi kako se ovo može uraditi bez suglasnosti Rusije. “Nadam se da je Berlin to razjasnio s Moskvom. U suprotnom, to će voditi daljnjem rascjepu Milorada Dodika s ostatkom BiH. Dodik već ne priznaje aktivnosti sadašnjeg visokog predstavnika. On nema formalnih razloga za to, ali u praksi to čini. Ako bi Schmidt bio imenovan unatoč vetu Rusije, onda bi legitimitet OHR-a bio u potpunosti dezavuiran. Nadam se da se to neće desiti i da Berlin ima iskustva u nalaženju rješenja u ovakvim situacijama, ali je situacija čudna“, pojašnjava on.

Zastarjeli mehanizmi

Uosvrtu na ideje o potrebi izmjene Daytonskog sporazuma, organiziranja 'Daytona 2' te, odgovarajući na pitanje imaju li EU i SAD na raspolaganju nove instrumente zahvaljujući kojima bi izvršili dodatni pritisak i dali novi poticaje sukobljenim akterima, Petritsch ističe da nema načina da se vratimo na priješnje stanje jer je situacija sada potpuno drugačija. “Stari instrumenti, poput OHR-a, više nisu djelotvorni. Nije riječ o grešci samog Inzka zato što nema napretka u BiH. Naprotiv, radi se o nazadovanju. Rezultati sadašnjeg OHR-a su slabiji no bilo kojeg prethodnog. Stoga su potrebni novi instrumenti s novim pristupom, a to ne može biti  OHR jer je to poslijeratna institucija....Postojeći mehanizmi više ne mogu davati rezultata, bez obzira na najbolje Schmidtove namjere“, kaže sugovornik RSE-a te podsjeća da je još 2002. godine predlagao da OHR zatvori 2006... Možda da se uspostavi novi institucionalni okvir koji bi zamijenio OHR, u čijem bi osnovu bili EU i SAD, a mogao bi se pridruži svatko tko želi, ali s iskrenim namjerama“, dodaje on Petritsch koji smatra da bi novi visoki predstavnik u BiH trebao predočiti plan jasne podjele rada između njegova Ureda i misije EU-a u Sarajevu... Naravno, nužno je predočiti i izlaznu strategiju. Schmidt bi, dsmatra Petritsch, trebao, zapravo, osnažiti ulogu međunarodnih sudaca koristeći prvobitnu ideju u djelovanju OHR-a u izgradnji države, a u čijoj je srži vladavina prava. “Kad sam razgovarao sa Schmidtom, nije rekao da neće koristiti bonnske ovlasti. Kad je riječ o bonnskim ovlastima, postavlja se pitanje tko će ih primijeniti i je li međunarodna zajednica spremna u tom slučaju koristiti vojnu silu, što je to činila u prošlosti, jer bi to moglo utjecati na sigurnosnu situaciju.

Poslijeratni mentalitet

Petritsch sa žaljenjem konstatira da na Balkanu i dalje preovladava poslijeratni mentalitet. Uzroci rata nisu otklonjeni i transformirani u neku vrstu kohabitacije i prihvaćanja države BiH. Ne postoji transformativni trenutak, potencijal na Zapadnom Balkanu, kao što je to bio slučaj u Zapadnoj Evuopi u vrijeme Marshallovog plana. Balkan nije dostigao tu razinu. Zato ne vidim svjetlo na kraju tunela”, kaže ovaj bivši austrijski diplomat, koji je sad na čelu Marshallovog fonda u Beču. Na konstataciju da taj transformativni potencijal ne može doći samo iznutra, već ga se mora potaći izvana, sugovornik RSE suglasan je s njome ali i ukazuje da se mora stimulirati transformativni potencijal u samim balkanskim zemljama. U tom svjetlu, ishod posljednjih lokalnih izbora u BiH on nalazi vrlo zanimljivim. “Mladi gradonačelnik Banja Luke je srpski nacionalist, ali se ne zalaže otvoreno za secesiju od BiH, što je već pomak“, ilustrira on. Bivši visoki predstavnik u BiH misli da će EU morati promijeniti svoju strategiju i ne fokusirati se na izmjenu Ustava BiH, što je uzaludno, već na suštinska pitanja, kao što je sveopća korupcija u zemlji. “Sustav je vrlo netransparentan. Rukovodstva svih stranaka su involvirana u sustavnu korupciju“, upozorio je.

U osvrtu na činjenicu da je tijekom nedavnog telefonskog razgovora novog američkog predsjednika Joe Bidena i njemačke kancelarke Angele Merkel Zapadni Balkan spomenut kao jedan od šest prioriteta u njihovom budućem djelovanju, Petritsch je iznio mišljenje da je najviše što EU može dobiti potpora Washingtona za njene poteze i da je ne ometa, kao što je to bilo slučaj za mandata Trumpa. “Europa će se morati sama pozabaviti malim, regionalnim problemima, kao što su oni na Balkanu, kako bi, potom, imala odriješene ruke pozabaviti se  globalnim pitanjima“, njegovo je mišljenje.