Cijena plina u Europi ponovno je iznad 80 eura po megavatsatu, skladišta EU popunjena su manje od 68 posto, a BiH već plaća višu nabavnu cijenu.

Energoinvest je objavio da je Gazprom Export za treći kvartal povećao nabavnu cijenu prirodnog plina za 14,42 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su europske burzovne cijene u istom razdoblju porasle gotovo 50 posto. Kompanija taj rast izravno povezuje s potrebom za alternativnim pravcima opskrbe.

To još ne znači jednako povećanje računa u Federaciji BiH. Posljednja potvrđena veleprodajna cijena ostaje 865,40 KM za 1.000 Sm³ bez PDV-a. Od 1. travnja povećana je za 4,59 posto, sa 827,42 KM. Nova odluka koja bi povećanje nabavne cijene prenijela na distributere zasad nije objavljena.

Cijena plina u Europi već je iznad nepovoljnog scenarija ECB-a
Prosinački TTF futuresi sada su iznad 83 eura/MWh, više od približno 77 eura koliko je Europska središnja banka koristila u svom nepovoljnom scenariju. Reuters navodi da su više cijene plina već ponovno ušle u raspravu o inflaciji i mogućem dodatnom zaoštravanju monetarne politike.

Isabel Schnabel upozorila je da su plin i naftni derivati već iznad pretpostavki iz projekcija, dok je Martins Kazaks rekao da raste argument za dodatno zaoštravanje monetarne politike.

Krajem kolovoza analizirali smo kako se skuplji plin već prelijeva kroz europsko gospodarstvo. Tada je TTF bio oko 68 eura. Danas je iznad 83.

Ako se cijena na tim razinama zadrži dulje, problem više nije ograničen na grijanje. Plin ulazi u troškove industrije, proizvodnje električne energije i transporta, a zatim u inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i kamatne odluke.

Europa ima više LNG kapaciteta, ali manje plina u skladištima
Prema podacima Gas Infrastructure Europe, skladišta u EU bila su 10. rujna popunjena 67,81 posto. Njemačka je bila na 55,37 posto, Nizozemska na 51,46 posto, dok je Hrvatska stajala bolje s 78,76 posto.

Takva razina zaliha ne znači da Europi ove zime mora nedostajati plina, ali ostavlja manje prostora za novi poremećaj. Hladnija zima ili slabija globalna LNG ponuda brže bi podigli cijenu, upravo zato što je sigurnosni jastuk tanji nego što bi Europa željela.

Hormuz povećava cijenu sigurnosti opskrbe
Velik dio globalnog LNG-a iz Katara i drugih zaljevskih proizvođača prolazi kroz Hormuški tjesnac. Poremećaji plovidbe zato brzo povećavaju konkurenciju između Europe i Azije za raspoložive terete.

Za Europu to znači da LNG može privući, ali mora ponuditi dovoljno visoku cijenu da tanker ne završi na drugom tržištu.

Sigurnost opskrbe tako postaje sve skuplja upravo u trenutku kada su skladišta slabije popunjena nego prethodnih godina.

BiH nema skladište koje bi ublažilo kratkoročni udar
Za Bosnu i Hercegovinu postoji dodatna slabost.

BiH nema vlastito podzemno skladište prirodnog plina. Energy Community zato od BiH očekuje pristup zalihama u inozemstvu u količini od najmanje 15 posto prosječne godišnje potrošnje.

Istodobno se zemlja i dalje najvećim dijelom oslanja na jedan dobavni pravac.

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi otvoriti alternativni pravac prema Hrvatskoj i LNG terminalu na Krku, što u ovakvom tržištu dobiva vrlo konkretnu vrijednost.

Kada imate jedan dominantni pravac, pregovarački prostor je manji upravo onda kada tržište postane najskuplje.

Nabavna cijena nije isto što i račun kupca
Važno je razlikovati cijenu po kojoj Energoinvest nabavlja plin, veleprodajnu cijenu koju odobrava Vlada FBiH i konačnu cijenu distributera prema kupcu.

Gazprom Export povećao je nabavnu cijenu za treći kvartal za 14,42 posto, ali taj postotak nije automatski prenesen na veleprodajnu cijenu u Federaciji.

To znači da se dio udara trenutačno zadržava između dobavne i regulirane veleprodajne cijene. Koliko dugo može ostati tamo ovisit će o ugovornoj formuli, odlukama Vlade i kretanju tržišta tijekom jeseni.

Ako se TTF zadrži iznad 80 eura i tijekom razdoblja punjenja skladišta, prostor za apsorpciju troška postaje manji.

Europa je danas bolje pripremljena za fizički prekid opskrbe nego 2022., ali tu sigurnost plaća skuplje.

Za BiH je problem konkretniji: nabavna cijena već je porasla 14,42 posto, vlastitog skladišta nema, a alternativni dobavni pravac još nije operativan.

Ove zime pitanje možda neće biti ima li plina, nego po kojoj cijeni ga Europa i BiH mogu osigurati, piše Financa.