Čelnici Europske unije trebali bi se na summitu u Belgiji raspravljat će oko toga je li politika "Kupujmo europsko" pravi odgovor na slabljenje gospodarskih prilika u Europi. Na sastanku posvećenom budućnosti kontinenta u sve nestabilnijem globalnom gospodarstvu, 27 čelnika raspravljat će o načinima na koje Europa može povratiti svoju konkurentnost, piše The Guardian.

Okupljeni u dvorcu okruženom jarkom na istoku Belgije, čelnici će danas razmijeniti ideje o tome kako Europa može ponovno postati gospodarski konkurentna u odnosu na SAD i Kinu, u vremenu ekonomskih prijetnji i političkih previranja.

Različite preferencije
Pitanje pada europske konkurentnosti dugo opterećuje EU, no postalo je hitno nakon što su bolne slabosti razotkrivene naglim gubitkom ruskog plina 2022., trgovinskim ratovima Donalda Trumpa i kineskim nastojanjem da ostvari gospodarsku dominaciju kroz goleme državne subvencije.

U takvim okolnostima EU razmatra politiku europske preferencije, koja je nekad bila tabu, a podrazumijeva davanje prednosti europskim tvrtkama u strateškim sektorima poput čistih tehnologija. Inicijativa "Kupujmo europsko", koju dugo zagovara Francuska, mogla bi značiti uvođenje obveze da vlade u javnoj nabavi daju prednost robi proizvedenoj na domaćem tržištu.

Kasnije ovog mjeseca, izvršno tijelo EU-a objavit će Zakon o industrijskom ubrzanju, za koji se očekuje da će postaviti ciljeve za europski udio u nizu strateških proizvoda, poput solarnih panela i električnih vozila.

Macronova "obrambena mjera"
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je ovog tjedna europskim novinama da bi se europska preferencija trebala usredotočiti na određene strateške sektore, poput čistih tehnologija, kemikalija, čelika, automobilske industrije i obrane, "inače će Europljani biti pometeni".

Tu je politiku opisao kao "obrambensku mjeru" i ključnu jer se "suočavamo s nelojalnom konkurencijom koja više ne poštuje pravila Svjetske trgovinske organizacije".

S druge strane, skupina sjevernoeuropskih zemalja koje se zalažu za slobodnu trgovinu uputila je upozorenje protiv te ideje. U zajedničkom dokumentu nordijskih i baltičkih zemalja te Nizozemske navodi se da bi europska preferencija "mogla stvoriti rizik od dodavanja još jednog sloja složene regulative" i odbiti ulaganja.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da je oprezan prema bilo kakvom protekcionističkom programu. "Ako je temeljna ideja inicijative 'Kupujmo europsko' pokušaj zaštite europskog poslovanja izbjegavanjem trgovine ili partnerstva s drugim zemljama, onda sam vrlo skeptičan", izjavio je za Financial Times.

Njemačko-talijanski zaokret
Njemački kancelar Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni zaobišli su to pitanje u nedavnom zajedničkom dokumentu, ali su pronašli zajednički jezik oko "zakonodavne suzdržanosti", odnosno smanjenja regulacije EU-a. Oboje bi željeli da program deregulacije EU-a ide još dalje.

Jačanje njemačko-talijanskog partnerstva potaknulo je pitanja o zdravlju francusko-njemačkih odnosa, koji su tradicionalno motor europskog projekta. Unatoč približavanju francusko-njemačkih odnosa od Merzova izbora, Pariz i Berlin razilaze se u ključnim gospodarskim pitanjima.

Merz je skeptičan prema konceptu "Kupujmo europsko" i zagovara agresivniji program deregulacije i sklapanje trgovinskih sporazuma. Merz i Macron također se ne slažu oko dugo očekivanog trgovinskog sporazuma EU-a s Mercosurom. Dok njemački čelnik poziva na brzo stupanje sporazuma s južnoameričkim zemljama na snagu, Macron ga je odbacio kao "loš sporazum".

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je oprez u vezi s inicijativom "Kupujmo europsko". Govoreći u srijedu u Europskom parlamentu, rekla je da je europska preferencija "nužan instrument" u strateškim sektorima.

Tržišta i deregulacije
"Ali želim biti jasna, hoda se po tankoj liniji", rekla je, dodajući da svaki prijedlog mora biti "potkrijepljen snažnom ekonomskom analizom i u skladu s našim međunarodnim obvezama". Pitanje politike "Kupujmo europsko" samo je dio opsežnog dnevnog reda summita koji se održava u Alden Biesenu u Limburgu, imanju koje su u 13. stoljeću osnovali Teutonski vitezovi.

 
Čelnici će također raspravljati o deregulaciji, rascjepkanim tržištima kapitala koja ograničavaju zelena i digitalna ulaganja te o preprekama na jedinstvenom europskom tržištu koje ometaju trgovinu.

Von der Leyen je zastupnicima u Europskom parlamentu rekla da postoji "previše pozlaćivanja", dodatnih slojeva nacionalne regulative koji otežavaju poslovanje. Kao primjer navela je da kamion u Belgiji smije težiti 44 tone, ali pri prelasku u Francusku može prevoziti samo 40 tona.

Donošenje odluka
Čelnici će saslušati Marija Draghija i Enrica Lettu, dvojicu bivših talijanskih premijera koji su izradili izvješća koja postavljaju gospodarsku agendu. Draghi je prošlog tjedna upozorio da je trenutni svjetski gospodarski poredak "mrtav" i da Europa riskira da istovremeno postane "podređena, podijeljena i deindustrijalizirana".

Rekao je da se Europa treba pomaknuti "iz konfederacije u federaciju", dodajući da pravo veta pojedinih država članica u ključnim politikama čini zemlje "ranjivima da ih se jednu po jednu izdvaja".

Priznajući poteškoće EU-a u donošenju odluka, von der Leyen je rekla da je otvorena za napredak u donošenju zakona o integraciji tržišta kapitala EU-a u manjem formatu, ako se ne postigne dogovor svih 27 članica. "Moramo napredovati i srušiti prepreke koje nas sprječavaju da budemo istinski globalni div", rekla je, misleći na planove za integraciju europskog financijskog sustava, piše index.