Piše: V.S.Herceg

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa BiH, nakon nešto više od dvije godine, pokrenulo je postupak utvrđivanja sukoba interesa sada dopredsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragana Čovića. Prijava protiv Čovića podnesena je zbog sumnje u sukob interesa jer je HNS, na čijem je on čelu, a dok je istovremeno primao proračunski novac. Naime, Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim dužnosnicima vršenje dužnosti u nevladinim organizacijama ukoliko se one financiraju iz proračuna u iznosima većim od 10.000 KM godišnje. Čović je za predsjednika HNS-a izabran 2014. godine.

Jesu li članovi Povjerenstva objektivni i nepristrani

Pokretanje postupka o utvrđivanju sukoba interesa za medije je potvrdila Mira Pekić, predsjedavajuća Povjerenstva. Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Čoviću se spočitava da je za organiziranje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 2017. godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz proračun i to Zapadnohercegovačkog, Posavske i Herceg-bosanske županije. Novac je isplaćen iz proračunskih rezervi ovih županije, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, potresa ili požara, a cenzus zakonitog iznosa premašen je za 6.750 KM.

Međutim, Povjerenstvo o ovom slučaju raspravlja tek nakon više od dvije godine jer do sada do ove rasprave nije dolazilo zbog brojnih razloga - nedostatka quoruma i političkih opstrukcija jer ukoliko na sjednicu ne dođu najmanje dva pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, Povjerenstvo ne može odlučivati.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH već prije je kazala kako nemoguće očekivati od ovog Povjerenstva objektivnost pri odlučivanju u ovom slučaju.

„Kako očekivati od članova Povjerenstva da odlučuju po predmetu koji je vezan za njihovog stranačkog šefa, a da budu pri tome objektivni i nepristrani“, kazala je Korajlić. Inače, povjerenstvo je sastavljeno od po tri zastupnika i zastupnika iz Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH, te direktora i dva zamjenika Agencije za prevenciju korupcije i koordinacije borbu protiv korupcije BiH, a među njima su i Brojana Krišto i Bariša Čolak, Čovićeve stranačke kolega.

Blage kazne

Međutim, iako su mnogi pokretanje ovog postupka dočekali skoro euforično, uskoro bi njihova euforija mogla vrlo lako splasnuti. Naime, a kako je već kazao za potrebe istraživanja CIN-a tadašnji predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Jasmin Emrić, za prekršitelje su danas predviđene uglavnom novčane kazne. 

Zakon je ranije predviđao zabranu kandidiranja dužnosnicima za koje je utvrđeno da su u sukobu interesa, no ta kaznena odredba je izbačena 2013. godine. Danas Zakon predviđa, uglavnom, novčane kazne za prekršitelje. Primjerice, za slučaj kršenja zabrane vršenja odgovorne dužnosti u nevladinim organizacijama, što se odnosi na Čovića, predviđena je maksimalna kazna oduzimanja do 50% plaće, najduže 12 mjeseci. Mi smo do sada izricali novčane sankcije. Taj raspon se kretao od 10 do 30% mjesečnog primanja u periodu od tri do pet mjeseci“, kazao je sada već bivši predsjednik Povjerenstva. 

Inače, izuzev Čovića, Povjerenstvo je pokrenulo postupak i u slučajevima Nenada Nešića, Mufida Memije i Siniše Gatarića koji će biti pozvani na izjašnjavanje.