Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Umjesto napretka i usvajanja europski stečevina i po pitanju slobode izražavanja i neovisnosti medija, BiH sve više nazaduje. Ove slobode, koje su i jedan od uvjeta stečenog kandidatskog statusa BiH na njenom putu ka EU, se sve više ograničavaju ili se sve izravnije žele ograničiti. Očit je težak položaj neovisnih medija u BiH, s obzirom da donositelji odluka na vlasti u oba entiteta vuku poteze koji ih dodatno urušavaju. 

Posebno se to odnosi na zakone u Republici Srpskoj (RS), čije primjena bi mogla ugasiti mnoge medije koji se kritički budu osvrtali na poteze vladajućih političara. Međutim, pogrešna je percepcija kako se to odnosi na medije i nevladine organizacije samo s područja RS-a jer ovaj zakon može teretiti i sve medije i novinare na cijelom području BiH.

Ali, sloboda i pluralizam medija ključni su za demokraciju i temeljna prava građana i građanki EU-a. Istinska demokracija nije moguća bez slobodnih medija koji su svojevrstan korektiv vladajućih, a kako bi javni prostor izgledao bez slobodnih i neovisnih medija, uz "željeznu čizmu" cenzure, možemo samo nagađati ili davati primjere stanja iz najgorih, svjetskih režimskih autokracija poput Sjeverne Koreje.

Posljednje izvješće Europske komisije (EK) o napretku BiH za 2024. godinu nije optimistično. 

"Nije bilo napretka za jamstvo slobode izražavanja i medija te zaštite novinara, što je ključni prioritet 12 Mišljenja Europske komisije", navodi se uz konstataciju kako su se "nastavili politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja". Izgledno je kako se, umjesto promjena na bolje, u BiH ide prema gorem.

OSCE: "Zapreka napretku u pridruživanju EU"

Podsjetimo na kritičnu reakciju iz OSCE-a gdje su upozorili kako se sprječavanjem neovisnosti medija postaje teže osigurati ravnotežu vlasti nužnu za funkcionalnu demokratsku državu. 

"To može rezultirati koncentracijom moći, erozijom demokratskih principa i slabljenjem zdravih demokratskih institucija. Kada se mediji suočavaju s pritiskom ili cenzurom, to može rezultirati time da građani imaju ograničen pristup informacijama. To predstavlja prepreku za građane da na osnovu informacija donose odluke i djelotvorno sudjeluju u demokratskom procesu. Pristup različitim gledištima, kritičkoj analizi i istraživačkom novinarstvu je od suštinskog značaja za dobro informirane građane", bila je reakcija OSCE-a u BiH.

U ovom kontekstu, a osvrćući se na postavljene kriterija i standarde koje države kandidatkinje moraju ispuniti kako bi napredovale ka pridruživanju, iz OSCE-a su upozorili kako "nedostatak napretka u osiguravanju slobode izražavanja i slobode medija u BiH se može smatrati neispunjavanjem tih kriterija". 

"To može predstavljati zapreku napretku države u procesu njenog pridruživanja EU i odložiti njenu integraciju u EU. U Ključnom prioritetu broj 12 iz Mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, iz 2019., se navodi da BiH treba jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima", podsjetili su iz Misije. 

Vijeće EU: "Čak i u EU-u treba štititi slobodu i pluralizam medija"

"Sloboda i pluralizam medija ključan su aspekt demokracije i temeljnih prava građana i građanki EU-a. Istinska demokracija nije moguća bez slobodnih medija koji nadziru one koji su na vlasti. Mediji su ključni stup za kontrolu i ravnotežu kojima se podupire demokratska vladavina. Zbog toga poniranje u autoritarnu vladavinu često započinje okretanjem protiv neovisnih medija. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća niz država diljem svijeta krenuo je tim putem, uz primjenu prisile, a često i nasilja pri progonu medijskih kuća i pojedinačnih novinara. Novinari i dalje rade u teškim uvjetima, pod sve većim financijskim i političkim pritiskom i nadzorom te im zbog njihova rada prijete proizvoljne zatvorske kazne ili nasilje", navodi Vijeće EU-a u svojoj podršci medijima i novinarima. 

Iz Vijeća EU-a su svjesni kako trebaju nastaviti podržavati ove vrijednosti čak i u EU.

"Čak i u EU-u treba štititi slobodu i pluralizam medija, koji su jedan od četiriju stupova iz izvješća EK o vladavini prava", istaknuli su. Posebno su naglasili kako je EK već u travnju 2022. godine podnijela Prijedlog direktive protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, poznatih kao SLAPP-ovi. 

"SLAPP-ovi su neutemeljeni ili zlonamjerni sudski postupci. Upotrebljavaju se protiv novinara, boraca za ljudska prava i drugih kako bi se spriječio, ograničio ili kaznio njihov angažman u pitanjima od javnog interesa. Predložena direktiva sadržava zaštitne mjere za one koji su meta očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka. Predložene zaštitne mjere primjenjivat će se u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama", navedeno je iz Vijeća EU.

U Hrvatskoj ministarstvo podržalo zaštitu medija i novinara od SLAPP tužbi

Dok u BiH svjedočimo nazadovanju u susjednoj Hrvatskoj prošli tjedan je predstavljena je brošura za suzbijanje strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (SLAPP), a koja bi sudcima, odvjetnicima i široj javnosti omogućila da se na lak način i u ranoj fazi mogu prepoznati i odbaciti ti zlonamjerni sudski postupci. 

Brošura 'Slapp tužbe', upravo je objavljena pozivajući se na Direktivu EU 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka. 

Hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek tom prilikom je istaknula važnost brošure i radne skupine za suzbijanje SLAPP-a osnovane 2021. koja je okupila stručnjake i sve one koji, kako je istaknula, imaju nešto reći o SLAPP-u kako bi se zaustavila ta negativna praksa.

"Dogodilo se ono što smo željeli, a to je da se i unutar pravosudnog sustava i medijske struke osvijestilo o kakvom se problemu radi i da je upravo rano prepoznavanje SLAPP tužbi ključan alat kojim će se odvratiti pravosuđe da uđe u sudske postupke", kazala je hrvatska ministrica.

Dodala je i da je, s druge strane, rad na suzbijanju SLAPP tužbi bila prilika i da se osvijeste novinari i urednici koje su profesionalne granice u bavljenju medijskim poslom u skladu sa Zakonom o medijima i ostalim zakonima. A što rade mnogi bh ministri i ministrice, zastupnici i zastupnice?

Korajlić: „Ne rade samo u RS-u...“

Ivana Korajlić iz Transparency International (TI) BiH podsjeća kako se u BiH imalo niz zakonskih rješenja koja su ili usvojena ili je bio pokušaj njihovog usvajanja. 

"Ne samo u RS gdje je situacija značajno pogoršana i s prošlogodišnjim usvajanjima izmjena Kaznenog zakona (KZ) kojim je kriminalizirana kleveta, a s druge strane usvajanje zakona o nevladinim organizacijama, čije odredbe također utječu na slobodu izražavanja s obzirom na to da ograničavaju kojim temama i kako se mogu baviti nevladine organizacije i svi oni koji su tako registrirani, pa do drugih, skorijih zakona vezano uz tzv 'narušavanje ustavnog poretka', gdje se opet na neki način ograničava bilo kakav vid kritike i drukčijeg razmišljanja", kaže Korajlić za Dnevni list.

No, ovakvi potezi, kako podsjeća Korajlić, ne rade se samo u RS-u. 

"S druge strane, imali smo nekoliko pokušaja uvođenja cenzure i u FBiH - od pokušaja izmjena KZ gdje bi pojedine odredbe izravno utjecale što mediji smiju, a što ne smiju objavljivati, bez vođenja računa o javnom interesu, pa do svojedobnog pokušaja izmjena zakona o javnom redu i miru u Sarajevskoj županiji, gdje se također pokušalo dati nadležnost policiji da utvrđuje što su lažne informacije, a što nisu", navodi.

Podsjeća i u pojedinim županijskim zakonodavstvima već postoje ograničavajuće odredbe o javnom redu i miru koji se bave internetom i javnim prostorom, što se i kako se može ponašati i kakve informacije i mišljenja objavljivati.

"Istodobno u zakonskom okviru nemamo osnovna osiguranja o slobodi izražavanja, a s druge strane imamo nekažnjavanje napada i prijetnji novinarima i ne samo novinarima već i svim onim pojedincima i organizacijama koje na neki način ukazuju na probleme u društvu, otkrivaju slučajeve korupcije i kritiziraju rad vlasti", podsjeća Korajlić.

U RS više od 100 prijava 

Ona iznosi podatak kako u RS-u, po sadašnjim podacima, postoji više od sto prijava koje su stigle po osnovu novih odredbi Kaznenog zakona RS vezano za povrjedu uvreda i časti i klevetu.

"Pokrenute su određene istrage. srećom još uvijek nisu podignute optužnica, a gdje se čeka na koji način će tužiteljstvo postupati jer dovoljno je da to krene samo u jednom predmetu u pogrešnom smjeru pa da se uvede potpuna cenzura ili samocenzura u medijima. Dakle, ne samo u RS, nego bilo tko, tko iznosi određene informacije o osobama iz RS", kaže Korajlić.

Nema razlike - Svi političari žele ograničiti slobode zbog svojih interesa

Ona istodobno potvrđuje kako su stalne tvrdnje bh političara o euro integracijama samo deklarativne, dok su njihovi potezi i odluke potpuno drukčijeg smjera.

"Zapravo, svatko o tome priča, a u suštini je pristup da svatko uzima ono što mu odgovara, a ono što bi utjecalo na poziciju onih na vlasti, jednostavno se ignorira, a s druge strane se nastoji osigurati kontrola nad svim mogućim institucijama, i onima koji bi trebali jamčiti prava, uključujući i pravosuđe. Jednostavno, težnja da se kontrolira javni prostor i institucije i tako sebi priskrbi prednost u odnosu na ostale političke protivnike ili učesnike u javnom životu, je puno veća od bilo kakvog javnog interesa ili želje za usvajanjem europskih standarda. U RS-u smo imali inicijative koje su već usvojene. S druge strane, svi ostali akteri i u Federaciji, na bilo kojoj razini vlasti, željeli bi imati istu razinu kontrole i moći i željeli bi prihvatiti i usvojiti takve zakone, samo ukoliko u tome dobiju priliku", zaključuje Korajlić.

Smatra kako je dodatno otežavajuća okolnost i slabljenje pritiska međunarodne zajednice na domaće donositelje odluka.

"S velikim porastom otpora reformama i nedostatka volje da se išta uradi, slabi i pritisak iz međunarodne zajednice, a tako i propuštamo taj vlak koji nudi EU. Mi gubimo povjerenje u naš sustav i spremnost za usvajanje određenih standarda. Sve manje ćemo moći očekivati da se iz nekog međunarodnog kuta napravi neki veći pritisak. Na žalost, i globalni trendovi su takvi da rastom populizma, autokracija i opadanjem demokratskim standarda u svijetu, na žalost imamo tendenciju opadanja i gušenja sloboda, pa tako i slobodu izražavanja. Mislim da ćemo sami morati tražiti odgovornost i vratiti javni prostor tamo gdje pripada. Na koncu - boriti se za prava, iako smo vidjeli da će vlasti donijeti odluke koje su naumili, bez obzira koliko to bilo skandalozno i osuđivano i od međunarodnih organizacija i institucija i od bh javnosti, jer uvijek prednost imaju njihovi osobni interesi", zaključuje Ivana Korajlić iz TI BiH.

"Ako budemo šutjeli dok ušutkavaju medije, mi ćemo biti sljedeći na redu"

Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva također naglasak stavlja na bh donositelje odluka. 

"Kako očekivati da političari dobrovoljno jamče slobodu izražavanja kako medija tako i građana, kada znaju da će oni biti jedna od meta izražavanja? Zbog toga se takve stvari ne smiju prepuštati njihovoj dobroj volji već se moraju precizno propisati i ne ostavljati im prostor za njihovo izbjegavanje i traženje opravdanja da ne osiguraju građanima jedno od osnovnim sloboda, a medijima uvjet za njihov profesionalan i objektivan rad", kaže Marić za Dnevni list. 

Ona također ističe: "Ukoliko to ne možemo uspostaviti zakonima, onda bi se mediji trebali više boriti protiv toga, uz pomoć građana, jer ako budemo šutjeli dok ušutkavaju medije, mi ćemo biti sljedeći na redu". 

No, Marić ima i opravdanu kritiku za bh društvo.

"Kod nas se građani pokrenu samo kada ih političari pozovu, da ne kažem kada ih 'plate' za dolazak da im pomognu oko zadržavanja fotelja. Za sve ostalo vlada nezainteresiranost. Ako želimo promjenu, ta promjena mora krenuti od svakog od nas, jer je političari neće sami od sebe pokrenuti. Baš kao i sve ostalo što se događa u BiH, ali i šire", smatra ona.

Na koncu također ističe kako je za svako demokratsko društvo obvezno osigurati da mediji rade svoj posao profesionalno i objektivno. 

"Novinari i mediji ne bi se smjeli suočavati sa sankcijama, ugrožavanjem poslovanja, pa čak i fizičkim napadima kako bi ušutkali glasove koji kritiziraju vladajuće strukture, S druge strane, ne smije se zapostaviti ni inzistiranje na argumentiranim kritikama i poštivanje presumpcije nevinosti, te kažnjavanje onih koji lažnim informacijama i izvješćivanjem uništavaju živote drugih", zaključuje Marić.