Poruka povjerenice Kos liderima zemalja regije: Priliku za proširenje morate iskoristiti sada

Sa summita lidera EU-a i Zapadnog Balkana održanog u Skopju
Europa ne može biti ujedinjena ni potpuna bez Zapadnog Balkana, rekla je 1. srpnja povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos u uvodnom govoru na summitu lidera zemalja Europske unije (EU) i Zapadnog Balkana u Skopju. Summit, posvećen europskom Planu rasta za Zapadni Balkan, bio je prilika za procjenu postignutog napretka i za definiranje narednih koraka za jačanje europskih integracija regije.
Događaju, čiji je domaćin premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, nazočili su, osim povjerenice Kos, i lideri zemalja Zapadnog Balkana, ministri, visoki predstavnici EU-a, regionalnih organizacija i međunarodnih institucija, kojima je Kos poručila da u EU postoji jasan konsenzus za buduće proširenje, a što je prilika koju se odmah mora iskoristiti.
Ključne reforme nisu jednostavne te traže duboku društvenu transformaciju
- Ključne reforme koje od vas tražimo nisu jednostavne. One se tiču ukorijenjenih struktura moći i interesa te traže duboku društvenu transformaciju. Koristi su višestruke i znače sigurnost za sve vaše građane. Plan rasta je u potpunosti u vašim rukama, oslobođen uplitanja političke dinamike. To je alat koji će vam pomoći u važnim reformama, a te reforme su nužne pripremiti vas za članstvo u Uniji, napomenula je Kos. Govoreći o činjenici da je upravo Sjeverna Makedonija prva zemlja Zapadnog Balkana koja je zaključila sporazum o predfinanciranju u okviru Plana rasta, njezin je premijer Mickoski naveo da je ta činjenica odraz ukazanog povjerenja zahvaljujući posvećenosti, predanosti, vladavini prava i ekonomskoj modernizaciji.
- Europski put pripada svim građanima, svim poduzećima, svakoj zajednici, budimo svi dio ove transformacije. Kredibilitet Plana EU-a temelji se na ispunjavanju obećanja i pružanju koristi,. Građani bi sada trebali osjetiti koristi integracije u svojim poduzećima, u institucijama, u svakodnevnom životu. Svi imamo zajedničku budućnost a, kako bismo osigurali jedinstvo i stabilnost, moramo surađivati kao susjedi, kao partneri, kao regija. Zajedno možemo izgraditi snažnu i povezanu regiju koja je prosperitetna, inkluzivna i europska, istaknuo je Mickoski.
Krišto izvijestila o nedavno usvojenom Nacrtu Reformske agende
U ime BiH, u radu regionalnog Summita o Planu rasta sudjelovala je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto a tom se prilikom s predstavnicima EU i liderima zemalja razgovaralo o dosadašnjim postignućima tog najbitnijeg financijskog i institucionalnog mehanizma Europske komisije (EK).
Predsjedateljica Krišto upoznala je prisutne o postignućima BiH, osobito u svjetlu nedavnog usvajanja Nacrta Reformske agende koja će zemlji omogućiti pristup financijskim sredstvima u okviru tog financijskog instrumenta. Uz sva bitna pitanja iz četiri stupa Plana rasta koja predviđaju integracijske korake regije, Krišto je upoznala sudionike i s tekućim problemom profesionalnih vozača i čekanjima na granici.
Ona je istaknula da funkcionalno rješenje treba biti temeljeno na realnom vremenu ulaska i izlaska, što će voditi kontinuiranom i stabilnom odvijanju međunarodnog cestovnog prijevoza. Inače, već je postignut visok stupanj razumijevanja svih sudionika da se taj problem žurno riješi. - Od iznimnog je značaja nastaviti predano i zajedno raditi i praviti daljnje iskorake nužne za usklađivanje svih zakona i normi s EU, zaključila je Krišto svoje obraćanje.
O Planu rasta
U okviru sastanka lidera, održana su dva panela, prvi od kojih je posvećen Planu rasta Zapadnog Balkana, a drugi specifičnim mehanizmima i podršci za primjenu toga Plana. Zemlje Zapadnog Balkana u različitim su fazama pristupanja EU, a cilj Plana rasta je ubrzati njihove reforme i pripremiti ih za članstvo u EU. Plan rasta, kojeg su Europski parlament i Vijeće EU-a dogovorili u svibnju 2024. a odobrili ga u listopadu iste godine, vrijedan je ukupno šest milijardi eura te obuhvaća ulaganja i reforme u zemljama Zapadnog Balkana, kao dio reformske agende za razdoblje 2024.-2027. godine. Zemlje će dio tog paketa dobiti u obliku grantova, a drugi dio u obliku povoljnih kredita.