Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Istup u govoru predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića na svečanoj akademiji srijedu, u Ministarstvu obrane u Zagrebu povodom Dana Oružanih snaga, Dana Hrvatske kopnene vojske i 34. godišnjice osnivanja Hrvatske vojske, o optužnicama za hrvatske generale koje su pristigle iz BiH podigla je veliku buru u BiH, ali i najavila još jedne nove, u nizu, političke tenzije. Jučer je reagirao i hrvatski premijer Andrej Plenković. No, HRT neslužbeno doznaje kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) u posljednjih godinu dana nije zaprimilo nijednu optužnicu iz BiH. 

Također, na službenoj web stranici Tužiteljstva BiH stoji popis od pet potvrđenih  optužnica za ratne zločine i nijedna se ne odnosi na bilo kojeg pripadnika HVO-a ili HV-a. 

Iz Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske jučer su poručili kako će Vlada kao i dosad poduzimati sve kako bi zaštitila branitelje i dignitet Domovinskog rata, a predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Tomo Medved ponovili su isto. 

No, u javnosti vlada konfuzija zbog djelomično istinitih informacija, ali i nespretnog baratanjem pravnim terminima. U ovom slučaju radi se o prosljeđivanju spisa od strane bh pravosuđa prema hrvatskom pravosuđu prema kojem Hrvatska, kao država u kojem se potencijalno osumnjičena osoba nalazi, može pokrenuti izvide i istragu, podignuti optužnicu ili jednostavno isti odbaciti.

Bh portal Istraga.ba, pozivajući sa na izvore iz Tužiteljstva BiH i Suda BiH, piše kako optužnice protiv časnika Hrvatske vojske ne postoje te da im nisu dostavljene. Međutim, još uvijek se čeka službeno očitovanje postoje li optužnice protiv hrvatskih časnika ili ne.

O kojim predmetima je riječ?

No, kako se doznaje, radi se o spisima iz BiH, a sukladno međunarodnoj pravnoj pomoći, u nekoliko predmeta gdje nije pokrenuta niti istraga. Predmeti se odnose protiv brigadnog generala Vinka Štefaneka, koji je bio nadređeni HVO-u na području Orašja i Istočne Posavine te još tri časnika. Ovo je povezano uz suđenje na Sudu BiH u optužnici protiv umirovljenog generala HVO-a Đure Matuzovića i još devet visokih dužnosnika HVO-a i Vojne policije HVO na području Orašja. Terete su da su počinili zločine protiv srpskog stanovništva. 

Matuzović se tereti kao zapovjednik 106. brigade HVO, a kasnije zapovjednik Operativne grupe Orašje, te zapovjednik Operativne zone Orašje. Sada je predmet proširen i na brigadnog generala HV-a Vinka Štefaneka koji je za medije prije izjavio kako je HV bio nadređen HVO-u u Orašju te da je on zapovijedao HVO-om na području Orašja i Istočne Posavine.  

Izjave o optužnicama iz BiH za hrvatske generale u javnosti je izazvala veliko zanimanje, ali i konfuziju te brojna pitanja - radi li se o optužnicama ili zahtjevima za pokretanje istrage, proslijeđivanju predmeta između dvije države jer Hrvatska i BiH imaju sporazum o izručenju osoba optuženih za različita kaznena djela, uključujući organizirani kriminal i korupciju, no to se ne odnosi i na optužnice u slučajevima ratnih zločina.

Reagirali Milanović i Plenković

"Kad će prestati dolaziti optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika, 30 godina nakon rata, iz BiH? One dolaze. Prije 10 godina sam kao premijer imao posla s tim. Uskoro će ljudi, ovo nimalo ne karikiram, koji su oslobođeni ponovo biti optuženi za neke kvazi događaje, za navodna kaznena djela počinjena protiv srpskih ili bošnjačkih snaga. Presuda šestorici (Prlić i drugi) je osnova za ove optužnice. To mora prestati! Ta agonija i zulum koji se na Hrvatsku nabacuje, malo jedni malo drugi - mora prestati. To je čista politička igra", rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na svečanoj akademiji u Zagrebu povodom Dana Oružanih snaga.

Reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković. "Hrvatska štiti pripadnike Hrvatske vojske i rješava pravna pitanja, usporedno pružajući najveću podršku Bosni i Hercegovini na putu prema članstvu u Europskoj uniji", rekao je premijer Plenković u četvrtak nakon što su se pojavile informacije o novim optužnicama iz BiH protiv hrvatskih ratnih zapovjednika.

"Pogledajte gdje su hrvatski generali, hrvatski vojnici. Hrvatska država je ozbiljna država koja štiti svoje nacionalne interese i koja štiti pripadnike Hrvatske vojske. Prema tome, reagiramo na svaku od tih situacija kako smo reagirali i zadnjih devet godina. Komunikacija sa svima koji žele je otvorena i postoji i tu ćemo postupati upravo onako kako smo postupali i dosad", poručio je Plenković.

Nešto više informacija rekao je umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs, kazavši kako su "2. svibnja stigle četiri optužnice koje se tiču bosanske Posavine". 

"Imena neka kažu najviši hrvatski dužnosnici, koji znaju za te četiri optužnice koje su došle u Hrvatsku. Terete najviše zapovjednike Operativna grupa Bosanska Posavina i niže", rekao je Rojs dodavši da se prema bh. optužnicama tereti "jedan od najviših zapovjednika, koji je bio u vrijeme odbrane Bosanske Posavine 6. studenoga 1992., kada su pala područja Bosanskog Broda, Dervente", rekao je Ćesić.

Što je ostalo iz "Dobrodošli" iz 1995. godine?

I ova tema pokazala krhkost odnosa dvije susjedne zemlje, zarobljene različitim tumačenjima povijesnih činjenica i podložne njihovim različitim artikuliranjima, uz neizostavnu zapaljivu retoriku. 

Na koncu dobro je podsjetiti na riječi zapovjednika V. korpusa Armije RBiH, generala Atifa Dudakovića upućene zapovjedniku 1. Gardijske brigade general-bojniku Marijanu Marekoviću pri povijesnom susretu 6. kolovoza 1995. postrojbi Hrvatske vojske i Armije BiH na rijeci Korani.

"Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli", rekao je general Dudaković hrvatskom generalu Marekoviću, uz srdačno rukovanje i međusobne pozdrave hrvatskih i bošnjačkihvojnika. 

Zapaljiva retorika ministra obrane 

Ministar obrane BiH Zukan Helez reagiravši na jučerašnju izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kontekstu pristiglih optužnica iz BiH protiv hrvatskih časnika, a koji je, između ostaloga kazao kako se radi o "čistoj političkoj igri", te kako su hrvatski vojnici sudjelovali u oslobađanju BiH. Međutim, unatoč brojnim dokazima i činjenicama, ministar Helez ima svoje viđenje, a Milanovića je optužio za iskrivljavanje povijesnih činjenica i relativizaciju ratnih zločina tijekom agresije na BiH.

"Koliko god nastojao da se ne osvrćem i ne komentiram izjave političkih dužnosnika iz susjednih država, ipak ne mogu, a da se ne osvrnem na niz laži i manipulacija povijesnim činjenicama koje je izrekao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. U svom istupu Milanović je rekao da je HV oslobađao Bosnu i Hercegovinu. Bošnjaci Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Ahmića kod Viteza, Mostara, Prozor-Rame, Kiseljaka, Konjica, Kreševa, Zenice, Zavidovića i mnogih drugih gradova znaju kako je to kada HV oslobađa. Na žalost, gdje god se Bošnjaci nisu organizirali i bili u manjini, bili su zatočeni u logorima i nad njima su počinjeni stravični ratni zločini. Logori Heliodrom, Dretelj, Gabela, Silos u Čapljini su bili mjesto torture nad hiljadama Bošnjaka i konačno počivalište za mnoge od njih. Međunarodni sud u Haagu je političke i vojne lidere samoproglašene Herceg-Bosne osudio na ukupno 111 godina zatvora kada je za svih šest osuđenika dokazano učešće u udruženom zločinačkom pothvatu i zločinima protiv čovječnosti", rekao je ministar Helez.

Dalje je kazao kako je "Armija RBiH vojna sila koja se oduprla agresiji na Bosnu i Hercegovinu i koja je oslobađala BiH". 

Ono što se mora priznati da su Armija R BiH i HV surađivali u oslobođenju Krajine, ali i činjenica da je Armija BiH odigrala ključnu ulogu u oslobođenju dijelova Hrvatske tijekom vojne operacije Oluja. Gotovo svi vojni analitičari se slažu da bez uloge Armije R BiH, Oluja ne bi bila moguća. Također, predsjednik Hrvatske Milanović je podizanje novih optužnica protiv generala, a koje se temelje na presudi suda u Haagu šestorci iz BiH, nazvao političkom zloupotrebom. Valjda Milanović očekuje da ćemo mi trgovati ubijenom djecom i civilima da bismo dobili podršku Hrvatske na našem putu ka EU. Poručujem Milanoviću: nema trgovine, ne pristajemo na ucjene. Svi moraju odgovarati za zločine koje su počinili. Ništa nije vrijednije od istine i pravde od koje nikada nećemo odustati", napisao je Helez u svojoj reakciji.

O procesuiranju odgovornih za ratne zločine ne smije biti kompromisa, no retorika ministra Heleza, gdje cijelu vojsku države susjede koje je činjenično prijateljska zemlja neizravno naziva zločinačkom je neprihvatljiva. Zasigurno je i kako su snage Armije BiH dale doprinos i u očuvanju Hrvatske i sada ovakva retorika, umjesto jačanja prijateljstva i suradnje, međusobnog poštovanja je više nego mizeran potez.

No, ministar obrane BiH, kao rođeni Bugojanac, u svojoj reakciji nije spomenuo i zločine nad Hrvatima Bugojna. Na tom području, od 17. srpnja 1993. godine do 12. kolovoza 1993. godine, Armije RBiH u Bugojnu je ubila 104 hrvatska civila i zarobljenog pripadnika Hrvatskog vijeće obrane. Ovom broju treba dodati 19 pripadnika HVO koji su odvedeni iz logora Armije RBiH, formiranih u općini Bugojno (najzloglasniji; Stadion Iskra, hotel Kalin i dr). Za ove zločine osuđeno je ukupno 10 osoba na ukupno 65 godina zatvora - u samo jednom mjestu više od polovice od presuđenog broja godina za najviši politički i vojni vrh nekadašnje HB. Još nema odgovora gdje su nestali Hrvati Bugojna, tko je odgovoran za ritualna ubojstva koja su se tamo događala od strane stranih ratnika mudžahedina.