Više od 8 sati dnevno na internetu provodi devetero od desetero djece od 5. do 8. razreda, a svako šesto doživjelo je neki oblik nasilja na internetu, otkrilo je istraživanje stručnjaka sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i iz Centra za sigurniji internet koje je obuhvatilo 1700 učenika, objavio je HRT.

Više od trećine djece jednom mjesečno izloženo je elektroničkom nasilju, ali ga istodobno i četvrtina počini.

Isto toliko njih primilo je seksualne ili neprimjerene sadržaje od nepoznatih osoba putem interneta.

Već sa 6 godina djeca su samostalno na internetu, prvi mobitel dobiju s prosječno 8 godina, a u prosjeku s 10 već imaju profil na društvenim mrežama.

S 10 godina već imaju profil na društvenim mrežama

Tako se i s neprimjerenim sadržajima ili zlostavljanjem susreću godinama prije nego što bi uopće smjela na društvene mreže.

- Šalju svoje samogenerirane sadržaje, slikaju se pa pošalju pa to bude "sjajan" materijal za daljnje ucjene, rijetko o tome pričaju s odraslima, samo trećina priča s vršnjacima, nikom ne pričaju da im se to događa, kaže izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, voditeljica istraživanja, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet u Zagrebu.

I uz roditeljsku zaštitu, sadržaji poput pornografije, pronađu put do djece.

- Jednom se dogodilo da mi je dijete bilo dodano u WhatsApp grupu u kojoj je bila prikazivanja pornografija, tamo je bilo još 500-600 djece, ja sam to prijavila policiji, procesuirano je ali iz sve zabrane, moje dijete je doživjelo nasilje, kaže Tena Sakar Vukić, majka, kreatorica digitalnih sadržaja.

Nije ni lako provesti ograničenja korištenja interneta.

- Trebamo im postavit granice, a kad oni kažu: "Ja sam jedini u razredu koji imam ograničenje", treba objasnit da je to za njegovo dobro, jako puno roditelja koje ja znam - najlakše je dat i pustiti, kaže Tena.

Sve se teže nositi s opasnostima virtualnog svijeta

Da se u obiteljima sve teže nositi s opasnostima virtualnog svijeta, svakodnevno svjedoče u Hrabrom telefonu - roditelji ne prestaju zvati.

- "Ja se ne razumijem u te aplikacije, već sad dijete zna više nego ja i nemam druge nego ću sve ukinuti", kazala je Antonija Strle Pleše, psihologinja, Hrabri telefon.

Umjesto zabrana, upoznajmo digitalni svijet u kojem naša djeca ostvaruju socijalne kontakte i grade odnose, ističe psihologinja.

- Pokazati da smo mi relevantna osoba s kojom može pričat o tehnologiji, hajdemo igrat igricu, pogledat sve te aplikacije, Snap, TikTok pa u taj razgovor ukomponirati - "OK, ovo koristi, a ovo nemoj koristiti", tako će dijete imat više povjerenja u nas, poručuje Strle Pleše.

Kultura povjerenja i digitalne sigurnosti gradi se suradnjom roditelja, djece i stručnjaka - kako bi svi znali - da će dobiti pomoć kad prijave nasilje, ali i da znaju - da za poticanje nasilja, kao i u stvarnom svijetu, treba preuzeti odgovornost.