Piše: Dragan Bradvica

Pandemija koronavirusa okrenula je naglavačke i itekako utjecala na geopolitička kretanja, odnosno raspodjelu moći i utjecaja.

Sve to bi se itekako moglo odraziti na regiju zapadnog Balkana koja je vrlo često bila kusur u velikoj igri. Ono što je Europska unija ranije itekako griješila jeste što je ovu regiju ostalima po strani a vakuum su popunili itekako značajni 'igrači' s Istoka. Dio država članica EU itekako je svjesno ove situacije pa su u pismu pozvali šefa diplomacije Josepa Borrella da na sastanku ministara vanjskih poslova u travnju vodi stratešku raspravu o zemljama zapadnog Balkana i njihovim perspektivama, navodi se u pismu u koje je imao uvid portal Euractiv.

- Vjerujemo da je krajnje vrijeme za strateški pogled na zapadni Balkan, napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. U pismu Borrellu koje je poslano ovog mjeseca ministri tvrde da se mnogo toga promijenilo od posljednje rasprave o proširenju u kolovozu 2019., posebno da je došlo do dinamičnog unutarnjeg političkog razvoja u zemljama regije.

Mora se pojačati utjecaj EU

Iako je EU najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori da se regiju približi EU su zaustavljeni zbog reformi zahtijevanih od strane Unije i nespremnosti država regije da ih sprovedu.

Dodaju kako je pandemija naglasila postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije. Drugi akteri su spremni da uđu u regionalne poslove, nastavlja se, često na štetu EU, a u vezi sa zakašnjelim i veoma kritiziranim postupanjem EU-a u regiji u različitim fazama zdravstvene krize zbog COVID-a 19.

- Dok EU mobilizira velike sume za podršku regiji, drugi akteri mnogo efikasnije predstavljaju svoju pomoć i tako potkopavaju našu pouzdanost, kredibilitet i percepciju naše solidarnosti, navelo je u pismu devetoro potpisnika. Kritičari već dugo ukazuju da je kineska 'diplomacija maski i cjepiva' imala za cilj zbližavanje sa zapadnim Balkanom u vrijeme kada je saradnja Bruxellesa i Washingtona bila slaba.

- Kao EU na regiju treba da gledamo ne samo u svjetlu proširenja, već i vanjske politike. Unija treba razmotriti kako da odgovori na unutarnjadogađanja i veći angažman trećih aktera. Zemlje zapadnog Balkana su u različitim fazama eurointegracija ali je poenta da im se dozvoli da napreduju, otvore pregovore. Svi znamo kako će to biti dug i krivudav put ali moramo da ih uključimo u proces. Ukoliko ne poguramo tu agendu, dozvolit ćemo drugim igračima da imaju politički i ekonomski utjecaj u regiji a to svakako nije u interesu EU-a, upozorava se.

Jasna perspektiva

Sve ovo je itekako jasno svima koji žele gledati na ono što se događa na zapadnom Balkanu, ali veliko je pitanje hoće li u EU biti mudrosti i želje za djelovanje. Ni u kom slučaju ne treba kriviti Rusiju, Kinu, Tursku i neke druge države koje šire svoje utjecaj u ovoj regiji, ono su samo iskoristili jer su SAD i EU ostavili zapadnobalkansku šestorku sa strane. U geopolitici vakuuma nema, čim se jedni povuku, drugi dolaze.

Nadalje, nije nikakav tajna kako niti jedna država regije nije niti izbliza spremna trenutno postati dio EU, kako uvelike izbjegavaju nužne reforme, kako se klizi ka autoritativnoj vladavini a sve to žitelje Francuske, Nizozemske, Danske ili Njemačke svakako neće nagnuti da blagonaklono gledaju na proširenje. Upravo zbog svega toga nasušno je potreban kompromis, mnogo jači angažman Unije u regiji, mnogo jači rad s ovdašnjim vlastima na provođenju potrebnih reformi, ali i jasne europske perspektive a ne da se to radi s fugom u džepu. Sve drugo znači velike nestabilnosti i krize.