Prijenos ovlasti na Pranjića nije tehnički, već neustavan potez

Trlin i Blagojević
Profesori ustavnog prava Davor Trlin i Milan Blagojević ocijenili su da je postupak kojim je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prenio ovlasti na potpredsjednika entiteta Davora Pranjića neustavan, te da ukaz kojim je proglašen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, objavljen 19. rujna, nema pravnu valjanost.
Trlin smatra da je Dodikov potez nezakonit iako ga se u političkoj javnosti pokušava prikazati kao praktičan ili tehnički.
'On se može karakterizirati kao praktičan ili kontroverzan, ali svakako nije u skladu s Ustavom RS-a. Čak i da je Dodik i dalje predsjednik RS-a, ovlasti bi mogao prenijeti samo u slučaju privremene spriječenosti, dok je u ovom slučaju riječ o trajnoj zabrani. Prema tome, prijenos ovlaštenja na Pranjića nije pravno utemeljen', rekao je Trlin Feni.
Podsjetio je kako je Dodiku mandat prestao nakon što mu je Sud BiH pravosnažnom presudom izrekao mjeru zabrane obavljanja dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, što je SIP BiH i formalno potvrdilo.
'Iako je situacija pravno jasna, političke elite u RS-u ponašaju se kao da presuda i odluke Suda BiH i CIK-a ne postoje, te kao da Dodik i dalje obavlja funkciju predsjednika. Međutim, on nije predsjednik i ne može biti najmanje šest godina', naglasio je Trlin.
Blagojević dodatno je naglasio da je sam ukaz koji je Pranjić potpisao, a kojim je proglašen zakon, suprotan Ustavu RS i Ustavu BiH.
'U ukazu se Pranjić poziva na Odluku broj 01-010-2441/25, ali nije navedeno ko je tu odluku donio, kada je donijeta, niti koja ovlaštenja ona sadrži. Također, u ukazu nema podataka u kom broju Službenog glasnika RS-a je objavljena ta odluka, a zna se da nije objavljena, što je uslov da bi bilo koji opći pravni akt stupio na snagu. Bez toga, ukaz i sam zakon koji je proglašen ne mogu biti pravno valjani', naveo je Blagojević.
Objasnio je da odluka na koju se Pranjić poziva ima karakter općeg pravnog akta, jer se odnosi na više adresata i proizvodi apstraktne pravne posljedice.
'Upravo zato mora biti objavljena u Službenom glasniku. Budući da nije, jasno je da je i odluka i ukaz neustavan, a zakon koji se na njega oslanja pravno ništavan', pojasnio je Blagojević.