Britanski premijer Keir Starmer predstavit će Donaldu Trumpu plan prema kojem bi približno 30.000 europskih vojnika bilo poslano u Ukrajinu kako bi osigurali provođenje eventualnog dogovora o prekidu vatre, doznaje Telegraph.

Anglo-francuski plan

Očekuje se da će Starmer uskoro detaljno objasniti kako bi europske snage mogle nadgledati provedbu primirja, dok će od Trumpa zatražiti osiguranje američke zračne i raketne podrške iz istočne Europe u slučaju ruskog kršenja dogovora.

Plan je nastao u strahu da bi američki predsjednik mogao smanjiti američku uključenost u Ukrajini odmah nakon mogućeg sklapanja primirja. Anglo-francuska strategija za "snage uvjeravanja" predstavljena je vodećim europskim čelnicima na hitnom sastanku u Parizu koji je inicirao francuski predsjednik Emmanuel Macron, održanom kao reakcija na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom.

Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da će isključiva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti na Europljane i Kanadu. Starmer je poručio kako želi djelovati kao "most" između Washingtona i Europe jer se čini da su i EU i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih inicijativa.

Plan raspoređivanja europskih snaga

Prema anglo-francuskom planu, oko 30.000 europskih vojnika bilo bi raspoređeno u ključne ukrajinske gradove, luke i kritičnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, ali daleko od trenutnih linija bojišnice. Plan se temelji na "tehničkom nadzoru", koji uključuje bespilotne letjelice, izviđačke zrakoplove i satelite kako bi se osigurao potpuni nadzor situacije.

Zapadni dužnosnici istaknuli su da bi operacija bila podržana dovoljno jakim vojnim snagama za nadgledanje i obaranje ruskih napada, čime bi se ponovno otvorio ukrajinski zračni prostor za komercijalne letove. Mornarički patrolni brodovi također bi bili raspoređeni u Crno more kako bi štitili pomorske trgovačke rute.

Iako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži međunarodnu mirovnu misiju od najmanje 200.000 vojnika, europske opcije su ograničene zbog protivljenja Njemačke, Španjolske i Italije raspoređivanju kopnenih snaga u Ukrajini. Starmer je upozorio da bi takva misija zahtijevala "američku podršku" kako bi se osiguralo da Rusija ne pokuša ponovno pokrenuti napad.

Neki analitičari smatraju da bi najmanje 40.000 pa sve do 150.000 europskih vojnika bilo potrebno za efektivnu provedbu primirja.

Uloga SAD-a i NATO-a

Mehanizam "backstopa" uključivao bi američke borbene zrakoplove stacionirane u Rumunjskoj i Poljskoj, spremne odgovoriti na rusku agresiju. Također se razmatra mogućnost većih multinacionalnih kopnenih snaga na istočnim granicama NATO-a, koje bi mogle intervenirati ako europske snage u Ukrajini budu ugrožene.

Strategija je osmišljena tako da ne dovede NATO trupe u izravan sukob s ruskim snagama. No, NATO bi mogao otvoriti raspravu o članku 5. svog ugovora o međusobnoj obrani, koji predviđa da je napad na jednu članicu napad na sve.

Zapadni dužnosnici nadaju se da će Trump podržati ovaj plan budući da ne bi zahtijevao izravno sudjelovanje američkih snaga u Ukrajini. No, ministar obrane Pete Hegseth najavio je da bilo kakvo raspoređivanje zapadnih vojnika neće podrazumijevati aktiviranje članka 5.

Napetosti između Trumpa i Zelenskog

Zelenski je javno kritizirao Trumpove izjave o ukrajinskoj odgovornosti za rat, optuživši ga da je pod utjecajem ruskih dezinformacija. "Nažalost, predsjednik Trump, uz dužno poštovanje, živi u balonu dezinformacija", rekao je Zelenski.

Trump je odgovorio nazvavši Zelenskog "diktatorom" i poručio mu da "požuri ili više neće imati ni državu". Njegove izjave izazvale su zabrinutost u europskim političkim krugovima budući da sugeriraju moguće povlačenje SAD-a iz ukrajinske krize.

Rusija je pak odbacila sudjelovanje NATO-ovih trupa na teritoriju Ukrajine, no pozdravila je napore Trumpove administracije za uspostavljenjem kontakta s Moskvom i mogućim početkom službenih pregovora o prekidu rata u Ukrajini.

Rusi ljuti

Kremlj je u četvrtak objavio da se "posve slaže" sa stajalištem administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u pogledu potrebe da se brzo okonča sukob u Ukrajini, dan nakon što su Kijev i Washington razmijenili grube kritike.

-Oni govore o potrebi uspostave mira što je moguće prije i to putem pregovora. Mi smo također već istaknuli da nam je to stajalište bolje nego ono prijašnje administracije" i "posve se slažemo s američkom administracijom, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za novinare, prenio je AFP.

Kremlj je poručio i da bi britanski plan za slanje vojnika u Ukrajinu u sklopu mirovine misije bio Rusiji neprihvatljiv te da sa zabrinutošću prati izjave britanskog premijera Keira Starmera, prenio je Reuters.

Peskov je rekao da je taj prijedlog neprihvatljiv jer bi uključivao snage države članice NATO-a i prema tome imao posljedice za sigurnost Rusije.

-To nas zabrinjava jer govorimo o slanju vojnih kontingenata, o mogućem, eventualnom slanju vojnih kontingenata iz država članica NATO-a u Ukrajinu, rekao je Peskov novinarima.

-To ima sasvim drukčije značenje iz perspektive naše sigurnosti. Pratimo to jako pozorno, dodao je Peskov.