U Mostaru jer u subotu, u organizaciji Sveučilišta Hercegovina ,održano javno savjetovanje Mostarski kolokvij 2025. 'Kako funkcioniramo kao društvo u XXI. stoljeću?'. Mostarski kolokvij 2025. jedan je od najznačajnijih intelektualnih susreta u regiji ove godine, koji je okupio ugledne profesore, javne intelektualce i stručnjake iz BiH, Hrvatske i Srbije, među kojima i prof. Vjekoslav Domljan, a koji su iznijeli svoje viđenje današnje BiH. Prof. Domljan srž problema vidi u neriješenim ekonomskim pitanjima te je ocijenio da, dok u BiH ne riješimo ekonomske probleme, nećemo ni druge. 

'Možemo svi zaraditi, s tim reforme krenu odozdol ka gore. Trebamo nove institucije i mehanizme. Kada ljudi osjete veći životni standard, onda će, naravno biti, u situaciji da nisu toliko ovisni o politici kao što jesu. Nama treba financijska reforma, a nje nema', upozorio je prof dr. Vjekoslav Domljan, koji je dodao da su nam potrebne institucije za provedbu energetskih i klimatski planova, ali i ukazao da nema znanja kako to financirati.

 'Porez na ugljik dolazi s narednom, 2026. godinom a plaćat će ga se za ugalj, željezo, aluminij, cement, umjetna gnojiva, a mi nemamo rješenja. Ako ne riješimo ekonomska pitanja, nećemo moći ni druga', ukazao je, nadalje, ovaj ekonomski stručnjak koji rješenje vidi u ideji uvođenja centara izvrsnosti u onim oblastima u kojima BiH ima komparativnu prednost. 

'Možemo pretpostaviti da regija kakva je Mostar može imati centar izvrsnosti u oblasti obnovljivih izvora energije, Sarajevo u proizvodnji softwarea... Moramo vidjeti što BiH stavlja na globalnu mapu, no mi, naprosto, takvih analiza nemamo', dodao je te kao na još jedan problem naveo i činjenicu da u BiH nemamo istraživačkih institucija, institucija koje bi povezivale obrazovanje i gospodarstvo. Situacija je vrlo teška ali odnekud treba krenuti, a to bi trebalo od ekonomskih mehanizama. Oni su skicirani uz pomoć UNDP-a, postoje dokumenti, ali politika, nažalost, još ne reagira.

Prof. dr. Miodrag Zec iz Beograda nadovezao se konstatacijom da na ovim prostorima nedostaje vertikala između pojedinca i društva. 

'Ovdje se zadnjih godina traži samo razlike, koje se neprekidno povećavaju. Društva na Balkanu su razorena društva, bez perspektive, i imaju sindrom 'velikog brata' koji je za neke u Moskvi, a za druge u Istanbulu, Teheranu, Vatikanu. I svi misle da će netko drugi riješiti naš problem', ocijenio je Zec koji velikog krivca vidi u školstvu koje, prema njegovu mišljenju, nije uspjelo proizvesti kohezivni faktor koji čini snagu metabolizma društva. Prof. Zec cijeni i da Zapad nudi socijalne ideje koje njemu odgovaraju, kao i da će Europa više koštati male narode no što će ti narodi imati koristi. Kako je obrazložio, i sama Europa ide u strahovitu fragmentaciju, a prof. Zec odgovor na to vidi u potenciranju sociološkog aspekta.