Obećanja u izbornim programima po pitanju obrazovanja su većinom floskule

Dok političke stranke u svojim izbornim programima obećavaju reforme, modernizaciju i bolje uvjete u školama, sugovornici Detektora ističu da obrazovanje i dalje ostaje sporedna tema, bez iskrene namjere da se suštinski mijenja sustav.

Početak rujna u Bosni i Hercegovini obilježili su nova školska godina i početak predizborne kampanje, u kojoj brojni plakati promoviraju slogane političkih stranaka i kandidata čiji će eventualni mandati obilježiti iduće četiri godine vlasti u brojnim sferama, uključujući i obrazovanje.
Detektor je kontaktirao nekolicinu političkih stranka radi dostavljanja izbornog programa koji se tiču školstva i obrazovnog sustava u našoj državi, a do objave teksta su na upite samo odgovorili Naša stranka, Narod i pravda (NiP), Demokratski savez (DEMOS), Za pravdu i red, te Bosanska stranka (BOSS) – Mirnes Ajanović.

Detektor je potražio i javno dostupne izborne programe Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), Crvenih linija, Socijalističke partije, Snage naroda, Narodnog fronta, Narodnog evropskog saveza (NES) te Laburističke stranke.

Što stranke predlažu?

U programima stranaka obrazovanje se uglavnom povezuje s modernizacijom školstva, digitalizacijom, boljim uvjetima rada i usklađivanjem obrazovanja s potrebama tržišta rada. Zajedničke teme su i dostupnost obrazovanja, unapređenje predškolskog odgoja, podrška talentiranim i socijalno ugroženimučenicima, razvoj znanosti i povezivanje obrazovnog sustava s privredom. Dio programa posebno govori o smanjenju učenja napamet, razvoju kritičkog mišljenja, digitalne, medijske i financijske pismenosti.
SDA, između ostalog, predlaže uvođenje predmeta “Civilna zaštita” u srednje škole, centralni digitalni registar stipendija i mjere protiv korupcije i lažnih diploma, dok SDP BiH predlaže plaćenu praksu ili prvo zaposlenje za mlade, kao i stambenu podršku. HDZ BiH naglašava obrazovanje na hrvatskom jeziku, očuvanje nacionalnih i kulturnih vrijednosti i jačanje institucija visokog obrazovanja, posebno Sveučilišta u Mostaru.
Stranka za BiH i Laburisti BiH zalažu se za ukidanje sistema “dvije škole pod jednim krovom”. Socijalistička partija navodi besplatne ekskurzije i mjesečne karte za učenike slabijeg imovinskog stanja u srednjoškolskom obrazovanju, širenje mreže vrtića i besplatne vrtiće prema socijalnim kriterijima.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH za Detektor navodi da političke stranke često ne prezentiraju svoje izborne programe u javnosti, već više pokušavaju da dnevnopolitičke teme nametnu kao bitne u izbornim kampanjama.
-U tom smislu se ni obrazovanje ni školstvo ne potencira koliko bi mogli i koliko bi morali kao jedan dio tih političkih platformi. Pogotovo to možemo vidjeti na primjeru gdje je Vlada Republike Srpske isplatila 13,5 milijuna maraka jednokratne pomoći za osnovce i za studente po 150 KM, kazao je Ožegović, dodajući da se radi o predizbornom potezu te da pokazuje da stranke na vlasti nemaju jasno definiranu politiku kada je riječ o obrazovanju.

Obrazovanje nije prioritet niti jedne političke stranke
Prema njegovom mišljenju, politički programi se rijetko kad ažuriraju te njihovi prijedlozi za obrazovanje ne idu ukorak s potencijalnim problemima koji se javljaju.
-Jedan od razloga se može vidjeti u tome što se obrazovanje generalno i ne unapređuje, pa samim tim i prijedlozi koji su bili prije pet godina za unapređenje još uvijek nisu stari, dodao je Ožegović.

Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti iz Banja Luke, navodi da obrazovanje nije prioritet niti jedne političke stranke, što se vidi ne samo u kampanji nego i nakon osvajanja vlasti.
-U Republici Srpskoj, na prste jedne ruke možete nabrojiti za 30 godina koliko puta je vladajuća stranka Ministarstvo obrazovanja uzela sebi.
Ministarstvo obrazovanja služi za potkusurivanje političkih dealova koje prave, navodi Ljubojević.
Prema njenim riječima, u BiH je problem jer ne postoje mjerne jedinice poput mjerenja uspješnosti devetogodišnjeg obrazovanja. Kao primjer navela je činjenicu da se u Sloveniji vraća osmogodišnje obrazovanje s obzirom da su nakon istraživanja i testiranja vidjeli da devetogodišnje nema efekta.
-Mi to ne radimo. Mi nemamo državne mature, mi nemamo završnog ispita u osnovnoj školi, mi nemamo prijemnog ispita u srednjoj školi, mi nemamo završne mature na kraju. Mi jednostavno ništa nismo izmjerili, dodala je Ljubojević.

Mišljenja je da priče o uniformama i zdravoj prehrani, koje trenutno promovira gradonačelnik Banje Luke, imaju smisla te da bi se tim stvarima trebalo ozbiljno pozabaviti, ali da se sve na kraju svede na međusobno prepucavanje između političara i pitanje nadležnosti.
-Mislim da nitko nema stvarnu ideju o tome da je obrazovanje nama najveći izvor i zla i dobra u ovoj zemlji. Ne samo u ovoj zemlji, u svim zemljama. Ako je narod pametan, on zna da mu je obrazovanje ključ svega, ali mi očigledno još uvijek nismo dovoljno pametni, istakla je Ljubojević.

Floskule

U programima stranaka posebno se izdvajaju pitanja depolitizacije obrazovanja, upravljanja školama i zaštite učenika i nastavnika. Pokret Za pravdu i red traži zapošljavanje i izbor direktora prema jasnim kriterijima, bez političke pripadnosti, dok BOSS naglašava “znanje ispred politike”, jednake kriterije za javne i privatne obrazovne ustanove te mehanizme zaštite učenika i zaposlenih od zlostavljanja, diskriminacije i mobinga.
DEMOS poseban fokus stavlja na produženi boravak i male škole, Naša stranka na kontinuirane reforme zasnovane na podacima i međunarodnim testiranjima, a Narod i pravda u programu navodi fokus na kvalitet nastavnika, jednake prilike za svu djecu i zadržavanje mladih u BiH.

Narodni front, uz modernizaciju i razvoj STEM obrazovanja, naglašava jačanje uloge srpskog jezika, ćirilice i nacionalne kulture u osnovnom obrazovanju, dok NES naglašava ishode učenja, akademsku autonomiju i zaštitu univerziteta od političkih pritisaka.

Nedim Krajišnik iz organizacije Step by Step navodi da je dubina razumijevanja problematike nevjerojatna, a da obrazovanje nikad nije bila lijepa ili dobra udica za birače, osim u populističkom dijelu, koji gotovo da ne dira bilo kakvu ideju kvalitetnog obrazovanja.
-Nedostaju nam ozbiljna istraživanje u BiH, nedostaje nam svijest o važnosti, koliko god to nešto zvučalo apstraktno. Mi imamo dobar dio ljudi koji je obezvrijedio ideju obrazovanja. Roditelji gube ideju da je to važno, dodao je Krajišnik.
Kazao je da bi ključni prioriteti stranka trebalo biti obrazovanje, ali ne ono obrazovanje koje doprinosi tržištu rada, nego kvaliteta, pamet i sposobnost ovog društva.