RUSKA vlada predložila je predsjedniku Vladimiru Putinu da formalno povuče zemlju iz Europske konvencije za sprječavanje mučenja, sporazuma koji je Moskva potpisala prije gotovo tri desetljeća, piše Kyiv Post.

Dekret, koji je potpisao premijer Mihail Mišustin, objavljen je jučer na službenom ruskom pravnom portalu. U njemu se poziva na odricanje od konvencije i njezinih protokola, no razlozi za ovaj potez nisu navedeni.

Dugogodišnje kritike
Konvencija, usvojena 1987. godine, omogućuje Europskom odboru za sprječavanje mučenja (CPT) posjete zatvorima i drugim pritvorskim centrima u državama članicama. CPT je u svojim izvješćima u prošlosti više puta kritizirao Rusiju, navodeći slučajeve mučenja u Čečeniji, psihijatrijskim bolnicama i zatvorima.

U najnovijem izvješću iz studenog 2024., Odbor je posebno istaknuo smrt oporbenog čelnika Alekseja Navalnog u kaznenoj koloniji "Polarni vuk", gdje se žalio na zlostavljanje. Također je izražena zabrinutost zbog navodnog mučenja osumnjičenika optuženih za teroristički napad u Crocus City Hallu.

Trend napuštanja sporazuma
Moskva je istaknula kako od kraja 2023. godine nema svog predstavnika u CPT-u. Podsjetimo, Rusija je napustila Vijeće Europe, koje nadzire provedbu sporazuma, još u ožujku 2022. godine, nakon početka totalne invazije na Ukrajinu.

 
Od tada, Kremlj uporno povlači Rusiju iz međunarodnih ugovora o ljudskim pravima. U veljači 2023. zastupnici su okončali sudjelovanje Moskve u 21 sporazumu Vijeća Europe, uključujući i Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

Kasnije iste godine, Putin je potaknuo povlačenje iz konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, tvrdeći da Moskva ne može utjecati na odluke koje se donose u sklopu konvencije, prenosi Index.

Iako se Putin posljednjih tjedana nije javno oglasio o konvenciji protiv mučenja, u prošlosti je podržavao ili inicirao slične poteze, često ih prikazujući kao odgovor na pritisak sa Zapada.

Ruski dužnosnici pritom ističu da je i Ukrajina suspendirala dijelove Europske konvencije o ljudskim pravima nakon proglašenja ratnog stanja. Međutim, Kijev na to ima zakonsko pravo tijekom rata, dok je izlazak Rusije iz ugovora o ljudskim pravima dobrovoljan.