VISOKI ruski i američki dužnosnici, uključujući posebnog izaslanika SAD-a Jareda Kushnera, razgovarali su o mogućnosti ulaska američkog investitora u vlasničku strukturu plinovoda Sjeverni tok. Pet izvora upoznatih sa situacijom potvrdilo je da se radi o plinovodu koji je opskrbljivao Njemačku plinom prije ruske invazije na Ukrajinu.

U razgovorima su sudjelovali Kirill Dmitriev, bliski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kushner, koji posreduje u postizanju primirja između Rusije i Ukrajine, smatra da su poslovni dogovori ključni za ponovnu uspostavu mira. Takav sporazum omogućio bi američkim investitorima da profitiraju od protoka energenata prema Europi nakon završetka rata.

Prodaja ruskog plina
Dmitriev i Kushner sastali su se proteklih tjedana u Moskvi i New Yorku. Dva izvora potvrdila su da je tema Sjevernog toka i dalje na stolu, iako nije posve jasno u kojoj se mjeri o njoj razgovaralo na tim sastancima.

Na upit o pregovorima, dužnosnik Bijele kuće izjavio je: "Rusija će o svim dogovorima morati pregovarati s Američkom razvojnom financijskom korporacijom (DFC) i Ministarstvom financija, a oni moraju biti od koristi američkim poreznim obveznicima i tvrtkama." Isti dužnosnik dodao je da "u posljednje vrijeme nije bilo razgovora o Sjevernom toku".

Dmitriev se zalaže za nastavak prodaje ruskog plina Njemačkoj. Prošlog se mjeseca sastao s predstavnicima američkih ministarstava energetike i financija kako bi raspravili potencijalne energetske inicijative SAD-a i Rusije. Njegov glasnogovornik odbio je dati komentar.

Ostaje nejasno koliko je Washington doista zainteresiran za ponovno pokretanje isporuke ruskog plina Njemačkoj, najvećem potrošaču energije u Europi. Jedan američki dužnosnik izjavio je da je dogovor, s obzirom na sve prepreke, u srednjoročnom razdoblju malo vjerojatan.

Sankcije i otpor u Europi
Plinovodi Sjeverni tok pod sankcijama su SAD-a i Europske unije, što svako njihovo ponovno pokretanje čini nezakonitim. Trump bi mogao ukinuti ili ublažiti američke sankcije, ali to će postati znatno teže ako demokrati preuzmu kontrolu nad Kongresom na izborima sljedećeg mjeseca.

Njemačka i druge europske zemlje, koje troše milijarde eura na jačanje vojske radi obrane od Rusije, snažno bi se usprotivile ponovnom otvaranju Sjevernog toka.

Glasnogovornica njemačkog ministarstva gospodarstva i energetike izjavila je da su Sjeverni tok i ruski plin pod sankcijama u Europi te da je Njemačka pronašla alternativna rješenja. Poručila je da za ponovno otvaranje plinovoda treba odobrenje vlade, a Berlin to ne namjerava dati.

Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Njemačka je više od polovice svojih potreba za plinom pokrivala uvozom iz Rusije putem dva kraka Sjevernog toka. Plinovodi su stavljeni izvan pogona nakon što je Moskva ograničila opskrbu Europi, a zatim su uništeni u nizu podvodnih eksplozija u rujnu 2022.

Političke i vlasničke prepreke
Razgovori Moskve i Washingtona odvijaju se u vrijeme dubokog nepovjerenja Europe u ruske motive. Ranije ove godine, čelnici pet europskih obavještajnih službi izjavili su da Rusija ne želi brzo okončati rat, već koristi pregovore sa SAD-om kako bi progurala poslovne dogovore.

Odnosi Rusije i Njemačke, koja je jedan od najvećih dobavljača vojne pomoći Ukrajini, na vrlo su niskoj razini, a dužnosnici u Berlinu optužuju Rusiju za sustavne hibridne napade. Neki njemački zastupnici smatraju da bi takvi poslovni dogovori samo ojačali Moskvu dok nastavlja rat.

"Ovo bi mogao biti prljav posao koji će Europu skupo koštati", rekao je Michael Kellner, zastupnik koji je bio zadužen za njemačku energetsku politiku neposredno nakon invazije. Dodao je: "Amerikanci i Rusi će podijeliti profit."

Dok se njemačka koalicijska vlada protivi ponovnom pokretanju plinovoda, Alternativa za Njemačku (AfD), trenutno najpopularnija stranka u zemlji, to podržava. Dmitriev će se početkom sljedeće godine sastati s vodstvom AfD-a kako bi razgovarali o toj temi. Prodaja udjela u tvrtki koja upravlja Sjevernim tokom, kao i ponovna isporuka plina, suočavaju se s ozbiljnim preprekama.

 
  
Foto: EPA
Cijene energenata
Ruski državni gigant Gazprom vlasnik je 51 posto tvrtke. Dvije njemačke tvrtke drže ukupno 31 posto, a ostatak pripada francuskoj i nizozemskoj tvrtki. Prema jednom izvoru, dva njemačka dioničara nastoje zadržati svoje udjele kako bi očuvali njemački utjecaj u slučaju da Gazprom proda svoj dio.

Nekoliko dana nakon sastanaka u Moskvi, Kushner je u Kijevu izjavio da je s europskim kolegama razgovarao o tome kako je rat podigao cijene energenata. Pritom se založio za "sporazume o prosperitetu" koji bi potaknuli mir i dali čelnicima "nešto čemu se mogu radovati".

Iako bi plinski dogovor odgovarao Kremlju, on bi podijelio njemačku javnost, koja ima oprečna mišljenja o kupnji ruskih energenata. Također bi izazvao razdor u Europi, gdje su Poljska i baltičke zemlje posebno oštre u odbijanju  bilo kakvih energetskih veza s Rusijom.

Imovina Lukoila
Izvor upoznat sa stavom poljske vlade rekao je da tamošnje vodstvo prati razgovore, ali se i dalje čvrsto protivi otvaranju plinovoda. Dva dodatna izvora navode da su Kushner i Dmitriev razgovarali i o prodaji imovine u vlasništvu ruske energetske kompanije Lukoil, od rafinerija nafte do benzinskih postaja u Europi i drugdje.

Prema tom planu, konzorcij sastavljen od savezne agencije DFC te investitora iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kupio bi tu imovinu, a američke vlasti zauzvrat bi ukinule sankcije.

"Što se tiče Lukoila, Steve (Witkoff) i Jared (Kushner) surađivali su s DFC-om kako bi dogovorili značajnu avansnu uplatu i udio u dobiti za Sjedinjene Države", rekao je dužnosnik Bijele kuće. Lukoil i Gazprom nisu odgovorili na upite za komentar, piše index.