Supruga sarajevskog stočara Nihada Fejzića oboljela je od bruceloze nakon što je na njihovoj farmi zaraženo 13 krava, za koje nadležne institucije do danas nisu pronašle rješenje koje bi zaustavilo širenje infekcije.

Više od 20 dana krave zaražene brucelozom nisu premještene s Nihadove farme, u blizini Sarajeva, obzirom da su jame za životnjski otpad na gradskoj deponiji, ili popunjene, ili nemaju upotrebnu dozvolu.

Zaraza brucelozom krava na farmi porodice Fejzić potvrđena je 8. maja, a veterinarska inspekcija naložila je da budu eutanazirane u roku od 24 sata.

No, do danas su u njegovoj štali, a nakon što je zaražena njegova supruga, Nihad strahuje za zdravlje njihovih petero djece.

"Daj Bože da se ne proširi. Imamo bebu od tri mjeseca i jedno dijete koje je onkološki pacijent. Da su to riješili u 24 sata, možda i supruga ne bi bila zaražena", kaže on.

U kantonalnoj veterinarskoj inspekciji tvrde da su poduzeli sve mjere, ali da eutanazija nije moguća dok ne bude pronađeno mjesto za ukop.

U komunalnom preduzeću, koje upravlja gradskom deponijom, kažu pak da čekaju da njihove jame za zbrinjavanje infektivnog životinjskog otpada dobiju upotrebnu dozvolu.

Zbog pojave bruceloze, u dvije mjesne zajednice u općini Vogošća, na području koje se nalazi farma sa zaraženim kravama, 3. juna proglašeno je stanje prirodne nesreće.

Bruceloza je zarazna bolest koja pogađa razne vrste životinja, kao i ljude. Bolest se može prenositi sa životinja na ljude i obrnuto.

Svaki dan rizik
Osim što strahuje za zdravlje porodice, farmer Nihad kaže da svakodnevno ima ogromne financijske gubitke.

Po nalogu inspekcije, mlijeko od zaraženih krava prosipa, jer ne smije ići u daljnju prodaju, dok osadašnji gubitak procjenjuje na 40.000 maraka (20.000 eura).

"Imamo ogromne gubitke, oko 2.000 maraka dnevno. Dnevno prosipamo 800 litara mlijeka, a krave i dalje hranimo i o njima brinemo iako su zaražene. Niko me nije 22 dana nazvao, ni pitao kako smo i šta smo. Trpjeli smo koliko smo mogli i ne mogu više", kaže on.

Nasiha Spahić, direktorica javnog preduzeća Veterinarska stanica Sarajevo, kaže za RSE da svaki dodatni dan bez rješenja predstavlja rizik za zdravlje građana, ali i za druge životinje.

"S veterinarskom inspekcijom smo 24 sata u pripravnosti, zadnjih 20-ak dana, i samo čekamo zeleno svjetlo gdje je životinje moguće ukopati. Ne možemo pristupiti eutanaziji dok ne bude osigurano mjesto za ukop. Nemoguće je ostaviti leševe na farmi", kaže ona.

Spahić ističe da u zadnjih 25 godina nije bilo sličnih situacija i da se u slučajevima zaraze brucelozom uvijek promptno reagiralo.

"Uvijek je unutar 24 sata od potvrde bolesti rađena eutanazija. Ovo nam je prvi put da nemamo rješenje za ukop", kaže Spahić.

U međuvremenu, civilna zaštita općine Vogošća organizirala je hitni sastanak s predstavnicima kantonalne vlasti i nadležnih institucija, tražeći rješavanje problema.

Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite u Sarajevu, kazao je za RSE da da je imanje na kome je otkrivena zaraza izolirano, te da se o njegovim stanovnicima "vodi briga".

Zašto jame nemaju dozvolu?

Za odlaganje otpada s područja Kantona Sarajeva, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. živi više od 413 hiljada ljudi, postoji jedna deponija, u okviru regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići.

To je i jedino mjesto za odlaganje infektivnog životinjskog otpada ali su ti kapaciteti, trenutno, popunjeni.

Mirsad Jašarević, vršilac dužnosti direktora javnog komunalnog preduzeća Rad, kaže za RSE da je problem nastao zbog nedostatka mjesta u postojećim jamama za odlaganje životinjskog otpada, dok preostale nemaju upotrebne dozvole.

Za odlaganje animalnog otpada, na toj deponiji postoji ukupno šest jama, od čega su tri potpuno popunjene.

Jedna od njih je, kako kaže Jašarević, izgrađena 2008. godine, ali do danas nema upotrebnu dozvolu.

"Nikada nije bila u funkciji. E sad, po kojim pravilima rađena, zašto nije dobila potrebne papire i zašto je u decembru prošle godine ponovo dobila odbijenicu. Sve to ima hiljadu pitanja zašto i hiljadu zato", kaže Jašarević, ističući da je na rukovodeću poziciju u preduzeću došao u aprilu.

Jedna od dvije preostale jame, koje su građene, potpuno je završena i predan je zahtjev općinskoj inspekciji da obavi tehnički prijem, kako bi mogla dobiti upotrebnu dozvolu.

"Imam uvjeravanja da će općinska inspekcija, koja je formirala komisiju, sutra izaći na teren. Naredni dan-dva mogli bismo biti spremni odgovarati izazovima", kaže on.

Na pitanje zašto nije pronađeno drugo hitno rješenje, imajući u vidu tešku situacija na farmi u blizini Sarajeva, Jašarević ističe da ne može postupati mimo propisa za zbrinjavanje infektivnog otpada.

"Takva situacija zahtjeva promptno reagovanje, No, što se tiče drugog načina zbrinjavanja, pravila su jasna. Veterinarski inspektor je trebao da dođe na deponiju i odredi lokaciju. No, on kaže da ne zna sastav tla, ali ja znam i znam da tu imamo procjedne vode i da to ne može“, ističe on.

BiH bez sistema zbirinjavanja životinjskog otpada
Deponija Smiljevići smještena je na području sarajevske općine Novi Grad, a radi se o najvećoj deponiji u Bosni i Hercegovini, na kojoj dnevno bude odloženo po 500 tona otpada.

Iz te općine, te njenih inspekcija, do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE zašto do sada nisu izdate upotrebne dozvole za jame za zbrinjavanje životinjskog otpada, iako je jedna od njih izgrađene 2008.

Za razgovor nije bio dostupan ni općinski načelnik Semir Efendić.

Deponija "Smiljevići" bila je proteklih godina nekoliko puta tema na sjednicama Općinskog vijeća Novi Grad, uz poruku da ona uzrokuje probleme stanovnicima okolnih naselja.

Vijećnici u toj sarajevskoj općini su početkom prošle godine zahtijevali hitno iznalaženje druge lokacije za deponiju i zatvaranje "Smiljevića".

U procjeni njenog utjecaja na okoliš, iz 2022. godine, navedeno je da su za animalni otpad planirane dvije armirano betonske grobnice od po 1.000 kvadratnih metara.

Ističe se da se radi o privremenom rješenju, dok se ne nađe trajno rješenje na području entiteta Federacija BiH, odnosno Kantona Sarajevo.

Bosna i Hercegovina nema uspostavljen sistem zbrinjavanja životinjskog otpada, unatoč tome što je 2011. godine pokrenuto usvajanje propisa koji bi bili usklađeni s praksom i regulativom u EU.

To znači da se životinjski otpad, uglavnom, odlaže na deponijama smeća, a nerijetko završava u rijekama i šumama.

Iz Ureda za veterinarstvo BiH ranije su za RSE naveli da je za konkretan pomak potrebne milionske investicije dok vlast treba osigurati i sistem subvencija, prenosi Slobodna Evropa.