Danska agencija za energetiku izdala je dozvolu konzorciju Sjeverni tok 2, koji je u vlasništvu ruskog Gazproma, za radove na konzervaciji oštećenog plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru. Cilj je spriječiti istjecanje plina i ulazak morske vode te smanjiti rizike za okoliš i sigurnost. Konzervacija uključuje postavljanje čepova kako bi se sačuvao preostali plin.

Plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 pretrpjeli su teška oštećenja uslijed eksplozija krajem rujna 2022. godine. Europske vlade sumnjaju na sabotažu koju je izveo neki državni akter. Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači prošle godine Stockholm i Kopenhagen zaključili su istragu i rezultate proslijedili Njemačkoj. Njemačka vlast odbija objaviti zaključke, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Eksplozije su u atmosferu oslobodile oko 465.000 tona metana, prema istraživanjima objavljenima u časopisima Nature i Nature Communications. To je najveća emisija metana izazvana ljudskim djelovanjem. Istraživači naglašavaju da metan ima 85 puta veći toplinski kapacitet od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina.

Metan kao drugi najvažniji uzrok klimatskih promjena
U trenutku eksplozije, plinovodi nisu bili aktivni, ali su bili ispunjeni prirodnim plinom pod visokim pritiskom. Metan, kao glavna komponenta plina, danima je izlazio na površinu mora. Metan je drugi najvažniji uzrok klimatskih promjena, odmah nakon ugljičnog dioksida, prenose Financije. Procjene znanstvenika temelje se na podacima operatora plinovoda, mjerenjima s brodova i satelitskim snimkama.

Plinovod Sjeverni tok 2 dovršen je krajem 2021. godine i trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina Njemačkoj. Njemačka vlast odgađala je izdavanje dozvola, a projekt je obustavljen nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Švicarski sud naložio je konzorciju Nord Stream 2 da do ožujka podmiri dugove prema manjim vjerovnicima. Dugovi su uglavnom u iznosima od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća eura. Ako se obaveze ne podmire, pokrenut će se stečajni postupak, što bi moglo dovesti do prodaje imovine. U slučaju podmirenja dugova, stečajni upravitelj ima rok do 9. svibnja za dogovor s velikim vjerovnicima, koji potražuju milijarde eura, prenosi njemački NDR.

Ruski Gazprom smatra da plinovod ima budućnost nakon smirivanja geopolitičkih napetosti. Prema pisanju švicarskog lista Zentralplus, Gazprom je već osigurao 633 milijuna eura za popravke oštećenog plinovoda. Tvrtka očekuje da će plinovod biti u funkciji 50 godina, počevši od 2030. godine, ali samo ako dobije potrebne dozvole.