Dok Slovenija nakon najnovijih PISA rezultata najavljuje velike promjene u školskom sustavu, Bosna i Hercegovina nema nove rezultate na osnovu kojih bi mogla utvrditi jesu li znanje i kompetencije njenih učenika napredovali ili dodatno nazadovali, piše Akta.ba BiH je posljednji i jedini put sudjelovala u PISA istraživanju 2018. godine, a nakon toga propustila je dva ciklusa – 2022. i 2025.

Slovenija je nakon objave rezultata PISA 2025 otvorila pitanje velike reforme obrazovanja, nakon što su rezultati pokazali pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka. Naime, Slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je u utorak sveobuhvatnu reformu školskog sustava koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske godine 2028./2029. U Bosni i Hercegovini danas nije moguće napraviti ni osnovne usporedbe s rezultatima prethodne generacije.

Prema službenoj evidenciji OECD-a, BiH je do sada sudjelovala samo u jednom PISA istraživanju – 2018. OECD za BiH kao godinu sudjelovanje navodi isključivo 2018, dok je niz zemalja regije sudjelovalo i u narednim ciklusima.

Posljednji rezultati stari osam godina

Posljednja međunarodno usporediva slika znanja bh. petnaestogodišnjaka zato potiče iz 2018. Rezultati tada nisu bili dobri. Učenici iz BiH ostvarili su prosječno 403 boda iz čitalačke pismenosti, 406 iz matematike i 398 iz prirodnih nauka. OECD-ovi podaci potvrđuju sva tri rezultata. Još ozbiljniji pokazatelj bio je broj učenika koji nisu dostigli minimalnu razinu znanja. 

Prema Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO), minimalni nivo postignuća nije dostiglo 58 posto učenika iz matematike, 54 posto iz čitanja i 57 posto iz prirodnih znanosti. Istovremeno je manje od jedan posto testiranih učenika ostvarilo rezultate na najvišim nivoima. Drugim riječima, više od polovine testiranih petnaestogodišnjaka imalo je ozbiljne teškoće u primjeni znanja i vještina koje PISA smatra osnovnim za dalje obrazovanje i funkcioniranje u suvremenom društvu. Ali osam godina nakon tog testiranja BiH nema novi PISA rezultat kojim bi mogla izmjeriti je li stanje bolje.

Zašto BiH nije bila na PISA 2022?

BiH nije sudjelovala u sljedećem ciklusu PISA istraživanja. APOSO je u travnju 2022. potvrdio da je BiH bila jedina zemlja u regiji koja nije sudjelovala u PISA 2022 testiranju. U odgovoru Agencije navedeno je da nije postojala potrebna suglasnost za sudjelovanje BiH, a u samom pitanju koje je APOSO objavio problem je povezan s odlukom Narodne skupštine Republike Srpske i nepostojanjem suglasnosti Predsjedništva BiH. Zbog toga u tekstu nije opravdano svu odgovornost svesti na jednu instituciju ili jedna razina vlasti. Ono što se može pouzdano utvrditi jeste da potrebni institucionalni dogovor za učešće države nije postignut. Posljedica je bila da BiH ostane bez PISA 2022 rezultata.

Propustila i PISA 2025

Isto se dogodilo i u narednom ciklusu. Europska komisija u svom izvješću za BiH navodi da je zemlja propustila dva PISA ciklusa – 2022. i 2025. OECD-ova aktualna evidencija sudionika potvrđuje da BiH nema sudjelovanja u PISA 2025, dok su među učesnicima, između ostalih, Albanija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. To praktično znači da će te zemlje moći usporediti rezultate različitih generacija svojih učenika i pratiti smjer u kojem se njihovi obrazovni sistemi kreću. BiH tu mogućnost nema.

EU upozorava: Rezultati iz 2018. nisu sustavno iskorišteni

Problem nije samo to što nema novih podataka, navodi Akta.ba. Europska komisija je u izvještaju za BiH upozorila da nisu poduzete sustavne mjere kojima bi se odgovorilo na nalaze PISA 2018 i TIMSS 2019 istraživanja. Navodi se i da, u nedostatku pristupa na razini cijele zemlje, pojedini županije provode reforme nastavnih planova i programa zasnovane na ishodima učenja. 

Europska komisija istovremeno upozorava na još dublji problem: u BiH i dalje ne postoji mehanizam za sustavno mjerenje i praćenje kvaliteta obrazovanja, njegovih rezultata i ishoda, niti se takvi podaci u dovoljnoj mjeri koriste u procesu kreiranja politika. To je posebno važno jer se obrazovanje u međuvremenu značajno mijenja. Generacija koja je sudjelovala u PISA testiranju 2018. školovala se prije velikog širenja generativne umjetne inteligencije, prije intenzivnije digitalizacije nastave i prije iskustva pandemijskog online obrazovanja. 

Današnji petnaestogodišnjaci odrastaju u potpuno drugačijem okruženju. Ipak, BiH nema međunarodno usporediv rezultat kojim bi mogla utvrditi što se za tih osam godina dogodilo s njihovim znanjem.

Sljedeća prilika PISA 2029

Nova mogućnost za BiH je PISA 2029. Europska komisija još je u izvješću za 2024. navela da, nakon propuštanja ciklusa 2022. i 2025, pripreme BiH za pridruživanje PISA 2029 treba intenzivirati. I preporuke Pododbora za inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku između EU i BiH iz 2026. ponovo traže da se osigura sudjelovanje cijele BiH u budućim međunarodnim istraživanjima, među kojima je izričito navedena PISA 2029. To, međutim, još ne znači da je sudjelovanje BiH 2029. zajamčeno – potrebno je provesti potrebne procedure i osigurati sudjelovanje na razini cijele zemlje. Ako BiH bude sudjelovala u tom ciklusu, dobit će prvi novi PISA rezultat nakon 2018. Do tada ostaje veliki paradoks.

Dok Slovenija na osnovu novih rezultata raspravlja o tome kako mijenjati škole, nastavne programe i kriterije, BiH još nema ni novi međunarodno usporediv podatak koji bi pokazao što se sa znanjem njenih učenika dogodilo u posljednjih osam godina.