Državni službenici i namještenici u pravosudnim institucijama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) su, kako su i najavili, u ponedjeljak stupili u opći štrajk, a nakon što pregovori sa županijskom vladom nisu dali očekivane rezultate. Podsjetimo, njihovi su zahtjevi poboljšanje materijalnog položaja, povećanje plaća i uređenje statusa zaposlenika.

Predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama HNŽ-a Vesna Kojić kazala je da je riječ o prvom štrajku koji se, koliko joj je poznato, organizira u oblasti pravosuđa u toj županiji. 

Štrajk nam je bio posljednja opcija

- Štrajk je bio posljednja opcija ovog sindikata, istaknula je Kojić koja je podsjetila da su sindikalni predstavnici ranije pokušavali uspostaviti socijalni dijalog s Vladom HNŽ-a, ali je održan svega jedan sastanak na kojem je iznesena ponuda kojom nisu bili zadovoljni. - Nadamo se i očekujemo da će Vlada imati razumijevanja za nas i da će prepoznati koliko smo bitna karika u ovoj državi, županiji, prenijela je Kojić te je iznijela podatak da je u pravosudnim institucijama HNŽ-a zaposleno oko 255 osoba.

Navela je i da sindikat traži povećanje primanja od najmanje 20%, uz obuhvat većeg broja kategorija zaposlenika. Ona je navela da je Vlada HNŽ-a prije neka tri mjeseca ponudila povećanje od 10 do 15 posto, ali samo za asistente sudaca, što sindikat smatra nedostatnim. I predsjednica Upravnog odbora Sindikata Selma Jelovac kazala je da su zaposlenici, nakon brojnih pokušaja kroz pregovore riješiti svoj status, bili primorani stupiti u opći štrajk. 

- Nažalost, evo nas opet na ulici. Ovo je posljednje sredstvo u borbi za naša radnička prava. Nakon što smo poslali bezbroj dopisa i upozorenja te pokušavali razgovorom riješiti problem, ništa nije urodilo plodom. Zato smo od danas bili primorani u potpunosti obustaviti rad, osim na poslovima hitne prirode a koji su utvrđeni sporazumom, kazala je Jelovac, prema čijim je riječima županijska Vlada ove namještenike svojim bahatim i nemarnim odnosom primorala stupiti u opći štrajk. 

Vlada sa sindikatima navikla komunicirati putem suda, a ne za pregovaračkim stolom

- Pozivamo građane HNŽ-a, koji su od danas uskraćeni za usluge pravosudnih institucija, odgovornost ne tražiti od zaposlenika pravosuđa, koji već dvije godine pokušavaju razgovorom riješiti svoj status, već od Vlade HNŽ-a koja je ignoriranjem dovela do ovog stanja, kazala je Jelovac te prenijela da u sindikatu žale zbog posljedica koje će štrajk imati na građane. Istodobno je konstatirala da je mandat ove Vlade inače obilježen štrajkovima.

- Oni su sa sindikatima navikli komunicirati putem suda, dok im je pregovarački stol, čini se, nepoznat pojam, dodala je. Govoreći o statusu sindikata, Jelovac je upozorila da se činjenicu da on nije reprezentativan na razini županije koristi kao administrativni razlog za nerješavanje problema zaposlenih. Davor Puljić, član pregovaračkog odbora Sindikata pravosuđa, kazao je da je pitanje statusa zaposlenih u pravosudnim institucijama već riješeno uvođenjem posebne kategorije državnih službenika.

- Kategorija državnih službenika kao posebna kategorija zaposlenika već je uređena. Rješenje postoji, samo ga treba prepisati ili se na neki način dogovoriti o njegovoj primjeni. Nema potrebe stvarati nove probleme, da svaka županija malo štrajka, pa onda opći ili štrajk upozorenja. Rješenje postoji i samo ga je potrebno primijeniti, rekao je Puljić.

Ograničen rad pravosudnih institucija

Zbog štrajka građani neće moći u punom opsegu koristiti usluge pravosudnih institucija, uključujući dobivanje različitih uvjerenja i potvrda te druge poslove koje se obavlja u redovitom radu sudova i tužiteljstava. Kako je priopćio Županijski sud u Mostaru, tijekom trajanja štrajka pismena se neće zaprimati neposrednom predajom u prostorijama Suda, no neće biti obustavljeni poslovi koji se odnose na pritvorske predmete i sve radnje povezane s predmetima u kojima se ograničava temeljna ljudska prava te predmete u kojima su osumnjičene ili optužene malodobne osobe. Nastavit će se i postupanje u predmetima u kojima su izrečene mjere zabrane, uključujući kontrolu opravdanosti tih mjera, a štrajkom neće biti obuhvaćeni ni prekršajni predmeti povezani sa zaštitnim mjerama prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, kazneni i prekršajni predmeti u kojima prijeti relativna ili apsolutna zastara, predmeti parničnog referata s privremenim mjerama osiguranja te upravni predmeti u kojima je podnesen zahtjev za odgodu izvršenja osporenog upravnog akta.