Europa ima jedan od najjačih socijalnih sustava na svijetu – od mirovina i zdravstvene zaštite, do naknada za nezaposlenost i socijalnog stanovanja. Ali tko je u Europskoj uniji najizdašniji kada je riječ o javnoj potrošnji?

Prema najnovijim podacima Eurostata, sve zemlje EU povećale su izdvajanja za socijalnu zaštitu u 2024. godini, ukupno za gotovo 7%. Ukupni “socijalni račun” EU sada iznosi gotovo 5 milijardi eura, dok prosječna izdvajanja dosežu 27% BDP-a.

Finska, Francuska i Austrija – predvodnici u socijalnoj potrošnji
Razlike među zemljama su velike:

Finska, Francuska i Austrija troše oko 32% BDP-a na socijalne naknade – najviše u EU.
Irska je posljednja sa samo 12% BDP-a.

Zanimljivo je da Irska troši manje čak i od zemalja izvan EU, poput Bosne i Hercegovine (20%) i Srbije (18%).

Zašto je Irska na dnu?
Stručnjaci objašnjavaju: Irska ima mlado stanovništvo, pa su troškovi za mirovine, dugotrajnu skrb i zdravstvenu skrb za starije osobe znatno niži. Osim toga, BDP se umjetno povećava zbog prisutnosti multinacionalnih kompanija koje Irsku koriste kao poreznu osnovicu.

„BNP je puno bolji pokazatelj životnog standarda stanovništva“, kaže profesor Bernhard Ebbinghaus sa Sveučilišta u Mannheimu. Ipak, Irska nije „žaoka“ u svemu – druga je u EU po izdvajanjima za socijalno stanovanje u odnosu na BDP.

Gdje se najviše troši? Mirovine i zdravstvo troše najveći dio proračuna
Struktura potrošnje u EU:

Mirovine: 2 milijarde eura – najveća stavka.
Zdravstvo i bolovanje: gotovo 1,5 bilijuna.
Obiteljski i dječji dopust: 0,4 bilijuna.
Invalidske naknade: 0,3 bilijuna.
Tko najviše plaća za mirovine?
Iako se Francuska nedavno suočila s kontroverznom reformom, nije najveći potrošač u ovoj kategoriji.

Vodeći su:

Austrija – 14,7% BDP-a
Italija – 14,6%
Finska – 14,5%
Zdravstvo:

Njemačka ulaže najviše – 9,9% BDP-a
Slijede Francuska i Nizozemska (9,5%)
Nezaposlenost:

Francuska je prva – 1,75% BDP-a
Finska (1,65%)
Španjolska (1,5%)
Socijalno stanovanje:

Finska vodi – 0,99% BDP-a
Irska (0,72%)
Njemačka (0,63%)
U Eurobarometru za 2025. godinu čak 40% građana EU izjavilo je da je nedostatak pristupačnog stanovanja njihov najhitniji problem – čak 51% među stanovnicima velikih gradova.

Estonija iznenadila – najbrži rast socijalne potrošnje u EU
Iako postoji jasna “podjela Istok-Zapad”, manje razvijene zemlje značajno ubrzavaju izdvajanja.

Najveći rast u 2024.:

Estonija +20%

Hrvatska +18%

Rumunjska +17,5%

No, rast Estonije nije politička odluka, već posljedica gospodarstva: indeks mirovina “skočio je” zbog prethodno visoke inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i rasta plaća, roditeljski dodaci vezani su uz prosječnu plaću, a dodatni pritisak stvara povećanje neoporezivog dijela dohotka i rast troškova života.

Njemačka ima skromniji rast, ali nema znakova stezanja remena

Najsporiji rast socijalnih izdataka u EU zabilježile su:

Grčka (+3,2%),

Švedska (+3,9%),

Italija i Danska (+4,3%).

Njemačka, s oko +6,5%, čini se umjerenom – ali stručnjaci ne vjeruju da će se zemlja uskoro upustiti u drastična smanjenja.

“Troškovi od izbjeglica iz Ukrajine i usporavanje gospodarstva i dalje stvaraju pritisak”, rekao je Ebbinghaus, piše financa.