Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović uvjeren je da će do kraja lipnja u Parlamentarnoj skupštini BiH biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, kao i sve drugo što je potrebno da bi Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status.
Čović je to kazao na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice stranačkog predsjedništva na kojoj se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji u BiH. Podsjetio je da je u protekla tri mjeseca, kada je u pitanju Izborni zakon, održano više sastanaka s predstavnicima Stranke demokratske akcije (SDA) i međunarodnih institucija.
- Zadnji sastanak bio je sinoć s američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom i šefom delegacije Europske unije (EU) u BiH Johannom Sattlerom, te s druge strane kolegama Izetbegovićem i Dodikom. Prvi put u tom paketu bio je uključen i SNSD. Razgovarali smo upravo o ovim temama koje su zadane s jasnim rokom da do kraja lipnja ove godine završimo sve ono što je postavljeno kao plan u našim prethodnim razgovorima. Osnova svega su dva potpisana sporazuma u Mostaru 17. lipnja prošle godine - kazao je Čović.

Kreću razgovori SDA i  HDZ-a

Vezano za izmjene Izbornog zakona, Čović je naglasio kako će već od sljedećeg tjedna u Sarajevu krenuti pregovori s predstavnicima SDA te kako je cilj te pregovore zaključiti do kraja travnja, a zatim s postignutim sporazumom ići u parlamentarnu proceduru.
Istaknuo je kako su svi sudionici tog sastanka potvrdili kako je promjena Izbornog zakona neophodna, te da je spreman podržati i izmjene Ustava BiH ukoliko se u parlamentarnu nađe dvotrećinska većina za takvo nešto. Međutim, naglasio je da za tako nešto ne vidi dovoljan kapacitet.
- Prijedlozi koji zagovara HDZ BiH i HNS omogućavaju kandidaturu i pripadnicima ostalih i rješava pitanje Sejdića i Fincija. Smatramo da Ustav BiH nije nužno mijenjati nego kroz izborno zakonodavstvo riješiti te stvari. Promjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku većinu i nisam siguran posjedujemo li u Parlamentu BiH takav kapacitet. Svi prijedlozi koji omogućavaju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda su nama prihvatljiva i to sam, također, istaknuo - kazao je prvi čovjek HDZ-a BiH.
Dodao je kako će se sa SDA razgovarati o svim problemima koje opterećuju Federaciju BiH, te da će te razgovore ispred HDZ-a BiH voditi Marinko Čavara.
Kada je u pitanju ispunjavanje uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa koje je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Europska unija, Čović je kazao kako vjeruje da se taj posao može završiti u lipnju.
Poručio je kako je pomoć EU-a i SAD-a od velike važnosti kada je u pitanju provedba navedenih reformi, koje su preduvjet za kandidatski status.
Ove izjave Dragana Čovića dolaze nakon iznenadnog nenajavljenog sastanka s predstavnicima EU i SAD-a na kojem su u četvrtak večer sudjelovali predstavnici SDA, HDZ-a i SNSD-a na čelu s predsjednicima stranaka.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je da je sastanak s ambasadorima EU i SAD-a Johanom Sattlerom i Ericom Nelsonom, održan s ciljem da oni pokušaju pomoći da se krene u rješavanje problema u našoj zemlji.
Rekao je da je zadovoljan atmosferom i željom svih aktera sastanka u zgradi Delegacije EU u Sarajevu da se napravi bolja atmosfera u državi i da se krene u reforme.
-Dva ambasadora pokušavaju nam pomoći da se napravi jedna bolja atmosfera, da se krene u vezi pitanja bitnijih reformi, naročito u vezi implementacije 14 prioriteta Europske komisije – dodao je Izetbegović.
– Ušlo se i u neke detalje oko sastanaka HDZ i SDA, da li može ići samo Izborni zakon kao zakon ili je potrebna ustavna reforma. Dakle set starih pitanja. Tu su bila i pitanja prenosa nadležnosti, uz otpor RS-a. Ali ništa nismo zakovali. Postoji spremnost da se pokrenemo – zaključio je Izetbegović.

Odakle većina?

Što će biti od bombastičnih izjava i najava da se faktički dugogodišnji nesporazumi i problemi, za koje mnogi smatraju da su 'fingirani', između tri vladajuće stranke u BiH riješe za manje od tri mjeseca veliko je pitanje.

Dobro upućeni izvori govore da Bakir Izetbegović i Dragan Čović zaista imaju određena dogovorena rješenja što se tiče Izbornog zakona BiH, međutim veliko je pitanje da li bi za neka od njih dobili podršku trećeg koalicijskog partnera, odnosno Milorada Dodika i njegovog SNSD-a bez čije podrške neće biti dvotrećinske većine za bilo kakve izmjene Ustava BiH.

Upravo zbog toga Dragan Čović želi riješiti to pitanje samo kroz izmjene Izbornog zakona, ne dirajući Ustav BiH. Budući su SDA i HDZ u cijelu priču još od potpisivanja famoznog mostarskog sporazuma krenuli isključujući sve ostale političke stranke zastupljene u federalnom i državnom parlamentu, jasno je da na njihovu podršku ne računaju. Očigledno je da su takav scenariji prihvatili i ključni međunarodni igrači, odnosno veleposlanik SAD-a Eric Nelson i šef delegacije EU Johan Sattler.
S obzirom na razvoj političke situacije, pogotovo u Federaciji BiH, veliko je pitanje da li SDA i HDZ u ovom trenutku imaju čak i većinu za formiranje ili popunu Vlade Federacije BiH, što se također najavljuje, a kamoli za ozbiljnije intervencije u ustavna rješenja ili Izmjene Izbornog zakona.

U tom kontekstu, lideri SDA i HDZ-a zajedno za međunarodnim dužnosnicima vjerojatno računaju na ponavljanje 'mostarskog' scenarija koji se ogledao u tome da oni međusobno potpišu sporazum koji se ne tiče Republike Srpske te da za to u državnom parlamentu dobiju podršku Milorada Dodika i njegovog SNSD-a.

Na taj način, iako u federalnom parlamentu vjerovatno nemaju ni natpolovičnu većinu, možda bi zajedno sa zastupnicima iz Republike Srpske skupili dovoljno ruku i promijenili ključne odredbe Izbornog zakona BiH, ali samo one koje se tiču Federacije BiH. Ukoliko takav scenarij ne uspije, neće nikome previše teško pasti takav ishod jer će uoči izbora 2022. moći nastaviti s ustaljenom praksom međusobnog optuživanja, ali i zajedničkog vladanja. J. S.