Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti UN-a redovito polugodišnje izvješće o stanju u našoj zemlji, o kojem će se raspravljati 12. svibnja. Dokument predstavlja opsežnu analizu političkih, sigurnosnih i institucionalnih prilika u BiH.

U uvodnom dijelu izvješća, kako prenosi portal Raport.ba, Schmidt ukazuje da je sigurnosna situacija u zemlji trenutačno stabilna, no i nadalje osjetljiva. S tim u svezi ističe važnu ulogu europskih snaga (EUFOR), koje, kako cijeni, imaju ključan stabilizirajući učinak. 

Izostanak političkog dijaloga i reformi

Visoki predstavnik, pak, upozorava da političke nesuglasice u pogledu temeljnim načela uređenja države, uključujući tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma, ozbiljno opterećuju rad institucija i postepeno dovode do njihova slabljenja. 

Kako napominje, u proteklom je razdoblju međunarodna zajednica nastojala prebaciti veći dio odgovornosti na domaće političke aktere, ali taj pristup nije dao očekivane rezultate, jer politički lideri nisu pokazali spremnost nadići duboko ukorijenjene stavove niti ući u konstruktivan dijalog o ključnim pitanjima. Schmidt u svom izvješću konstatira da BiH nije ostvarila napredak na putu ka članstvu u EU, dok pitanje državne imovine ostaje jedno od najvećih otvorenih problema, osobito za Federaciju BiH. Poseban dio izvješća odnosi se na blokade u zakonodavnoj vlasti, te se navodi da su predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH koristili mehanizam kvoruma u Domu naroda Parlamenta BiH kao sredstvo političke opstrukcije. Stoga brojni zakoni, uključujući i one ključne za europske integracije zemlje, ostaju blokirani. 

Rukovodstvo Republike Srpske, ukazano je istodobno, nastavlja osporavati teritorijalni integritet države, uz pojačanu retoriku konfrontacije, poglavito prema Bošnjacima, na etničkoj i vjerskoj osnovi. Schmidt upozorava da se politički zastoj sve češće koristi kao argument za prijenos nadležnosti s državne na niže razine vlasti, čime se pokušava dokazati neodrživost BiH kao države. U tom su kontekstu, dodaje on, državne institucije često blokirane djelovanjem političkih aktera koji žele ojačati entitetske strukture. U osvrtu na djelovanje čelnika SNSD-a Milorada Dodika, Schmidt ukazuje da on nastavlja imati snažan politički utjecaj, unatoč institucionalnim promjenama u RS-u, te dodaje da osobito  zabrinjava kontinuirana retorika usmjerena protiv Bošnjaka. 

Politička blokada u BiH nadilazi uobičajene političke i pravne nesuglasice

Schmidt upozorava da trenutna politička blokada u BiH nadilazi uobičajene političke i pravne nesuglasice, kao i da bi njen nastavak mogao imati ozbiljne posljedice po stabilnost i budućnost zemlje. U dijelu izvješća posvećenom političkim inicijativama koje se tiču ustavnog poretka BiH, on upozorava da ideje o formiranju trećeg entiteta dodatno destabiliziraju političku scenu i produbljuju etničke podjele. 

Takve inicijative, smatra on, ne samo da dovode u pitanje postojeći ustavni okvir, već i narušavaju ionako krhko povjerenje među konstitutivnim narodima. Visoki predstavnik osvrnuo se i na ozbiljne nedostatke u izbornom procesu, osobito u pogledu identifikacije birača i mogućih zloporaba, a što dovodi u pitanje integritet izbora kao temelja demokratskog sustava. Kao na jedan od ključnih problema u BiH on također ukazuje da je fokus političkih elita na kontrolu institucija, umjesto na reformske procese i kompromis. Na koncu se konstatira da se BiH suočava s dubokim političkim, institucionalnim i društvenim izazovima te da, bez suštinskog političkog dijaloga, jačanja institucija i rješavanja ključnih spornih pitanja, postoji realna opasnost od daljnjeg produbljivanja krize i slabljenja države.