Prostor zapadnog Balkana, područje s otprilike 20 milijuna ljudi, mogao bi ostati bez izvora informacija koje nisu pod utjecajem tamošnjih vodećih političkih snaga, piše Radio Slobodne Europe (RFE), a prenosi Hina.

Početni je udarac, po ocjeni RFE, zadan otkazivanjem donacija iz proračuna američke agencije za međunarodni razvoja (USAID) koju je do ponovnog dolaska u Bijelu kuću Donalda Trumpa financirala vlada Sjedinjenih Država.

Posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans (AJB) 12. srpnja kad su isključene kamere u središnjem studiju AJB-a u Sarajevu, te ugašen njihov web portal za koji su pisali deseci neovisnih novinara iz regije.

Bez posla je ostalo više od 200 ljudi te medijske mreže, što je katarski stožer AJB-a obrazložio "dijelom šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".

Gašenjem USAID-a, koji je pomagao mnoge neovisne medije, od ožujka je utihnuo Glas Amerike dok Radio Slobodna Europa navodi da se "već četiri mjeseca bori za sredstva".

U međuvremenu je 16. lipnja smijenjena uprava United group, vlasnika televizija N1 i Nova, zbog čega su urednici tih medija u Srbiji iskazali zabrinutost zbog mogućnog političkog utjecaja.

Profesorica Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Snježana Milivojević podsjeća da su regionalne medije na Balkanu uglavnom osnivali inozemni vlasnici, ali su otpori bili preveliki.

"Paralelno s procesom egzodusa inozemnih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno preko državnog Telekoma i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju", rekla je Milivojević za RFE.

Snažan politički pritisak protiv medija, dodaje ona, doveo je do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".

"Mediji koji imaju ozbiljne ambicije da informiraju o stanju u regiji ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde sada su ostali u procjepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresiranosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne", naglasila je Milivojević.

Slične poglede ima i direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić, tvrdeći kako je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na zapadnom Balkanu.

On drži da je za opstanak neovisnih medija potrebno angažiranje i medijske zajednice, ali i država jer su "mediji jedan od stupova demokratskog društva".

"Nemoguće je bilo što raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, profesionalno novinarstvo koje je kritički raspoloženo i koje predstavlja na neki način glas javnosti", rekao je Kontić, prenosi Fena.