Računi BHRT-a su ponovno blokirani zbog tužbi radnika uslijed neplaćenih doprinosa, a prijete i blokade od strane dobavljača električne energije, plina i drugih usluga. Dug prema Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU) već sada premašuje 20 milijuna maraka, no ni za taj europski i državni problem “nema volje” da se reagira.

Javni servis nema drugih izvora prihoda osim sve manjih i ograničenih prihoda od RTV takse, koja se prikuplja isključivo na teritoriji Federacije uz račune JP EPBiH za električnu energiju. Financijska situacija dodatno se pogoršala nakon što je na snagu stupila odluka Vlade FBiH o povećanju najniže plaće – u slučaju BHRT-a to znači usklađivanje plaća za 505 uposlenih, pa prikupljeni prihod od takse jedva pokriva neto plate. 

BHRT ne upravlja vlastitim prihodima niti ima ovlaštenje da prikuplja RTV taksu. U Federaciji je za to nadležna RTV FBiH, koja godinama ne poduzima mjere za povećanje naplate. RTRS, koja prikuplja taksu u RS-u, već osam godina ne uplaćuje zakonski dio prihoda BHRT-u, te sada duguje 95 milijuna KM. Dug FTV-a prema BHRT-u premašuje 14 milijuna KM.

Gašenje

Zbog brojnih tužbi i blokiranih računa, ako BHRT obustavi rad, to će automatski dovesti i do gašenja Radiotelevizije Federacije BiH, kojoj BHRT pruža ključne produkcijske i logističke usluge. Pored gubitka javnog medijskog servisa, egzistencija oko 780 djelatnika BHRT-a i 350 uposlenika RTV FBiH bila bi izravno ugrožena.

BHRT je u dramatičnu situaciju doveden prvenstveno zbog dvadesetogodišnjeg neprovođenja Zakona o javnom RTV sustavu, te da se iz ove nezavidne situacije ne može izaći bez pomoći države. Situacija je alarmantna nakon izjave državnog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, koji je kazao da u Vijeću ministara trenutno nema političke volje da se pomogne BHRT-u.

- Kad sam tražio da se izravnim transferom kroz proračun pomogne BHRT-u dok se ne razriješe zakonske pretpostavke za stabilno poslovanje dobijao sam razne zakukuljene izgovore zašto to ne može. Onda sam rekao: Dobro, evo vi kažete da ne može, ministar financija konkretno. Ja kažem, hajde da Vijeće ministara zaduži vas da nam zvanično napišete da ne može. I odbili su. Zato što može. Ta priča da ne može, toga sam se nagledao u životu i to nema nikakve veze. Ustvari, nema volje. Nema političke volje, rekao je Forto.

Neki od političara su kazali da je situacija na BHRT-u nestabilna jer su pristrani u izvještavanjima, za šta Forto kaže da se ne slaže.

- Ne vidim da je BHRT pristran. Pristrani su kada su oni u pitanju i bore se za sebe što je logično. Ja ne mogu to ocijeniti, baš nešto nisu na glasu kao kontroverzna medijska kuća. Kada bi političke snage u BiH htjele nezavisan i stabilan servis, puno bolje bi to izgledalo. Nažalost to nemamo, ističe.

Podsjetio je i na stav političara SNSD-a kada je riječ o BHRT-u.

- Nakon što sam dobio puno tih "zakukuljenih" objašnjenja, rekao sam da to ne želim više slušati. Rekli su "BHRT je nametnut od strane visokog predstavnika i nikad ga nećemo podržati". To je stav SNSD-a, koji je napao i druge državne institucije, znamo šta pokušavaju uraditi. Državni udar koji na njihovu žalost nije uspio, niti će ikad uspjeti. Moramo naći rješenje za blokirani račun jer ne može biti normalna europska država bez javnog servisa. Jedan od načina je proračun koji još nije došao pred zastupnike. Može se ovo tako riješiti. Trebaju glasovi, treba pozvati na razum. Ako prođe proračun, proći će u paketu. Proračun će uključivati pomoć BHRT-u dok ne razriješimo ova strateška pitanja, smatra Forto.

Opstaju stranački mediji

I dok očigledno rade na gašenju državnog emitera, politike koje vladaju, naravno, imaju sebi bliske privatne ili entitetske televizije na kojima krize nema. Porazno je što su i ti poslušnici (režimski mediji) plaćeni javnim novcem, koji se eto u BHRT-ovu kasu nije mogao usmjeriti. 

Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, prije jednog desetljeća je javno pozivala građane da ne plaćaju javni servis.

- Želimo tu oblast urediti na način da i hrvatski narod, kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini zaslužuje medij, kao temeljno ljudsko pravo. I sve dok se ta oblast ne uredi na način da Hrvati imaju kanal na hrvatskom jeziku, hrvatski narod sigurno neće plaćati pretplatu, rekla je Krišto za govornicom u Parlamentu BiH.

Kasnije je njen stranački šef pozivao Hrvate u BiH da uz račune za električnu energiju iz Elektroprivrede Herceg-Bosne plaćaju i RTV pristojbu za istoimenu televiziju (TVHB). 

Dakle, očekivati da Vijeće ministara predvođeno Borjanom Krišto uradi nešto za spas i izlazak iz krize BHRT-a je suludo. Javni servis se, jasno je kao dan, godinama urušava sustavno izvana, a i iznutra.

S. Ž.