Na krajnjem sjeveru Švedske, 145 kilometara unutar Arktičkog kruga, odvija se jedna od najradikalnijih urbanih transformacija na svijetu - cijeli grad Kiruna seli se na novu lokaciju.

Tisuće stanovnika i zgrada moraju biti preseljene zbog slijeganja tla uzrokovanog širenjem najvećeg podzemnog rudnika željezne rude na svijetu. Novi dom za Kirunu gradi se tri kilometra istočno, a cijeli proces trebao bi biti dovršen do 2035. godine, piše CNBC.

Kiruna je osnovana prije 125 godina upravo zbog rudarskih operacija državne tvrtke LKAB i danas je, osim po rudarstvu, poznata i kao važno europsko svemirsko središte.

"To je mjesto koje bi se mnogima činilo egzotičnim i, na neki način, pretpostavljam da jest, ali također je to mali grad kao i mnogi drugi - bori se s onim s čime se bore i izazvan je time što je toliko ovisan o jednoj tvrtki", izjavila je za CNBC Jennie Sjöholm, viša predavačica na švedskom Sveučilištu u Göteborgu.

Iako je LKAB globalno gledano manji igrač, na regionalnoj razini je iznimno važan jer osigurava 80% ukupne željezne rude iskopane u Europskoj uniji. Osim željezne rude, ključne za proizvodnju čelika, tvrtka je nedavno otkrila i jedno od najvećih europskih nalazišta rijetkih zemnih metala, čime je dodatno ojačala svoju poziciju u opskrbi Europe sirovinama nužnim za zelenu tranziciju.

Preseljenje grada
Ipak, uspješno preseljenje Kirune suočava se s brojnim preprekama. Općina i LKAB traže veću financijsku potporu države i oslobađanje više zemljišta za gradnju. Istovremeno, postoji zabrinutost zbog utjecaja rudarenja na održivost zajednice, posebice na tradicionalni uzgoj sobova i kulturu autohtonog naroda Sami.

Projekt, planiran još od 2004. godine, dospio je u središte svjetske pozornosti u kolovozu ove godine kada je premještena znamenita gradska crkva. U nevjerojatnom inženjerskom pothvatu, 113 godina stara drvena građevina teška gotovo 700 tona prevezena je u komadu na novu lokaciju. No, otprilike u isto vrijeme, LKAB je objavio da će širenje rudnika zahtijevati preseljenje dodatnih 6.000 ljudi i 2.700 domova, uz procijenjeni trošak od 2,4 milijarde dolara u sljedećih 10 godina.

Niklas Johansson, viši potpredsjednik za javne poslove u LKAB-u, pojasnio je da se stanovnicima nudi tržišna vrijednost nekretnine uvećana za 25% ili izgradnja novog doma, pri čemu se oko 90% njih odlučuje za novu kuću. "Problem je trenutno u tome što lokalna općina ima vrlo malo zemljišta koje posjeduje ili koje može, s administrativnog gledišta, učiniti pogodnim za gradnju", rekao je Johansson. "Morali su kupiti zemljište od države, koja posjeduje većinu zemljišta iznad Arktičkog kruga. I ovdje imate sukobe s uzgojem sobova, sukobe s obranom, sukobe s prirodom, itd."

Živimo od minerala
Mats Taaveniku, predsjednik općinskog vijeća u Kiruni, opisuje preseljenje kao "ogroman projekt" koji bi mogao donijeti velike prilike Europi. No, ističe kako uspjeh ovisi o snažnijoj financijskoj i političkoj potpori švedske vlade i Europske unije. "Imamo ono što možemo nazvati velikom borbom između općine i LKAB-a, te općine i naše vlastite vlade", rekao je Taaveniku. "EU mora pojačati potporu. Nije dovoljno donijeti odluku da imamo kritične i strateške minerale. Moraju nas podržati političkim izjavama i, naravno, novcem."

Europska unija je, sa svoje strane, nalazište rijetkih zemnih metala tvrtke LKAB prepoznala kao strateški važno u sklopu Zakona o kritičnim sirovinama, čiji je cilj da do 2030. godine domaća proizvodnja zadovolji 40% godišnjih potreba. Na pitanje kako stanovnici reagiraju na preseljenje, Taaveniku odgovara: "Neki su građani tužni jer će izgubiti mnogo uspomena. Odrasli su u kući dvije ili možda tri generacije, tako da je to tužno." Zatim dodaje: "Ali s druge strane, svi znaju, živimo od minerala. Kiruna je izgrađena na mineralima, tako da svaki stanovnik Kirune zna da se moramo prije ili kasnije iseliti iz svojih domova jer smo ovisni o ovoj rudarskoj industriji."

Na udaru hladnoće?
Jedan od aspekata koji brine stanovnike jest činjenica da bi novi grad zimi mogao biti i do 10 stupnjeva Celzijusa hladniji. Studija Sveučilišta u Göteborgu otkrila je da je novo središte grada projektirano u mrežastom rasteru na području gdje se nakuplja hladan zrak. Visoke zgrade i uske ulice značit će da će nisko zimsko sunce teško dopirati do tla tijekom većeg dijela godine.

"Kiruna je zimski grad. Hladan je, arktički grad. Zime su duge, i imate dugu sezonu snijega. Rijetko je -35 stupnjeva Celzijusa, ali može biti toliko hladno tijekom razdoblja usred zime i vrlo je velika razlika između -15, što nije neuobičajeno, i -25", rekla je Sjöholm, koja kao stručnjakinja za graditeljsku baštinu prati preseljenje već 25 godina. "Već je duga zimska sezona i ako je hladno, ljudska udobnost opada, ali i stvari postaju krhkije, da tako kažem", zaključila je, piše index.