Doprinos rodno uravnoteženog upravljanja većoj produktivnosti, transparentnosti i konkurentnosti

Zastupljenost žena u upravnim i nadzornim odborima tvrtki u BiH i nadalje je znatno ispod europskog prosjeka budući da, u usporedbi s Europskom unijom (EU), gdje žene čine oko jednu trećinu menadžerskih pozicija, one u BiH zauzimaju tek jednu od četiri takve pozicije. 

Na te izazove, ali i na potrebu donošenja sustavnih rješenja koja bi omogućila ravnopravniji pristup žena pozicijama odlučivanja, ukazuje studija 'Žene u upravnim odborima u BiH: Unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju', koja je predstavljena u organizaciji udruženja Women on Boards Adria, uz podršku UN Women. 

Kako je ukazano, u kompanijama koje u svom rukovodstvu imaju žene, najčešće je riječ o samo jednoj ženi, dok svega 0,61% tvrtki ima pet ili više žena na upravljačkim pozicijama, iako brojna istraživanja potvrđuju da rodno uravnoteženo upravljanje pridonosi većoj produktivnosti, transparentnosti i konkurentnosti. Studija donosi analizu zastupljenosti žena u upravnim i nadzornim odborima blizu 3.000 kompanija u BiH, identificira ključne prepreke rodnoj ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju i otvara prostor za razgovor o zakonodavnim i institucionalnim rješenjima koja bi mogla donijeti promjene. 

 Braithwaite: Ciljevi, a ne kvote

Biljana Braithwaite, utemeljiteljica udruge Women on Boards Adria, napomenula je da je to regionalna neprofitna udruga koja zagovara inkluzivno i rodno ravnopravno liderstvo kroz suradnju s privatnim sektorom, ali i s institucijama vlasti. 

- Radimo s tvrtkama, privatnim sektorom, ali i s vladama, među ostalim i na tome da se potencijalno razgovara o zakonodavstvu koje bi uvelo ciljeve, a ne kvote, zahvaljujući kojima ćemo onda možda i postići ravnopravniju poziciju žena na upravljačkim pozicijama. Zahvaljujući autorici Saneli Pašić i velikom istraživačkom timu, sagledali smo podatke gotovo 3.000 tvrtki u BiH a ti podaci potvrđuju da su postoci žena u visokom menadžmentu i u odborima, a osobito u nadzornim odborima gdje se usvaja strateške odluke, jako mali u usporedbi s brojkama koje imamo u zemljama EU-a, kazala je Braithwaite.

Na značaj institucionalne podrške rodnoj ravnopravnosti i uklanjanja duboko ukorijenjenih praksi koje žene stavljaju u nepovoljniji položaj ukazao je i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, koji je ocijenio da u našem društvu i nadalje dominira izbor muškaraca na odgovorne, a poglavito javne funkcije. 

- To kazuje da kao društvo nismo neutralni, već da nemamo balans kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. Mi ćemo se potruditi u novom Zakonu o radu u tom pogledu ispraviti ono što treba i da napravimo balans, ne samo kada su u pitanju upravljačke strukture, već balans između privatnog i profesionalnog života, rekao je Delić.

 Žene ograničavaju sustavi, a ne sposobnosti

Da problem nije u nedostatku znanja, iskustva ili ambicija žena, već u sustavima koji ograničavaju njihov pristup moći i utjecaju ukazala je predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop. 

- Nalazi studije su vrlo jasni: ženama u BiH ne nedostaje vještina, iskustvo ni ambicija. Ono što nedostaje jesu sustavi koji osiguravaju pravedan, transparentan i inkluzivan pristup pozicijama odlučivanja. Čak i kada žene dođu na rukovodeće pozicije, češće se suočavaju s ograničenjem u preuzimanju izvršnih uloga i predsjedavanju odborima. To  govori da sama reprezentacija nije dovoljna i da su važni utjecaj i autoritet, ukazala je Bishop, prema čijim riječima studija osobito ukazuje na vezu između ženskog liderstva i neravnomjerne raspodjele neplaćenog rada u kućanstvu, što dodatno ograničava napredovanje žena. Prema trenutačnoj stopi napretka, ženama u BiH bit će potrebno više od jednog stoljeća, približno 109 godina, kako bi ostvarile punu rodnu ravnopravnost. 

Iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa cilj od najmanje 40% zastupljenosti manje zastupljenog spola u odlučivanju, ta odredba nije obvezujuća niti predviđa sankcije za nepoštivanje. Sudionici su zaključili da je zatvaranje rodnog jaza u korporativnom odlučivanju ključno za otključavanje punog ekonomskog potencijala zemlje te pozivaju donositelje i donositeljice odluka i poslovnu zajednicu uvesti obvezujuće mjere, transparentne procese imenovanja te jačati mentorske i razvojne programe za žene.