Prije nekoliko desetljeća 'kralj kokaina' Pablo Escobar sijao je strah Kolumbijom i drugim zemljama Južne Amerike. Kolumbija, najveći svjetski proizvođač koke, sada je zapela za oko i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu

Nakon Venezuele i njegova 'smrtnog neprijatelja' Nicolasa Madura, američki predsjednik Donald Trump našao je novog suparnika u svojoj borbi protiv narkokartela. Već tjednima američka vojska napada navodne brodove narkodilera na Karibima, a u takvom napadu, barem kako tvrdi kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, ubili su i kolumbijskog ribara kojem se usred pučine pokvario motor.

Zbog tog napada Petro je optužio SAD za ubojstvo, a nije dugo trebalo da mu Trump odgovori.

'Ti si vođa ilegalne trgovine drogom', jasno mu je poručio na svojoj mreži Truth Social. Rekao je da kolumbijski predsjednik Petro snažno potiče masovnu proizvodnju droge te najavio da SAD ukida pomoć Kolumbiji, a koja je 2023. godine iznosila čak 740 milijuna dolara.

'Petru, niskorangiranom i vrlo nepopularnom vođi, koji k tome ružno govori o Americi, bilo bi dobro da odmah zatvori ta polja smrti ili će ih Sjedinjene Države zatvoriti za njega, i to ne na lijep način', napisao je Trump.

Njih su dvojica u sukobu još od rujna, kada je američki predsjednik prvi put okrivio Kolumbiju da ne radi dovoljno na borbi protiv droge. Sukob je kulminirao kada je State Department najavio da će Petru opozvati vizu za ulazak u SAD, nakon što je u rujnu na propalestinskom prosvjedu u New Yorku pozvao američke vojnike da ne poslušaju Trumpove naredbe.

Iako su SAD i Kolumbija već desetljećima glavni saveznici u borbi protiv dilera, Trump do sada nije imao posla s Petrom, a koji je na vlast došao nakon prvog njegova mandata. No nije ni čudo da se ne slažu jer se Petro prije svega proslavio kao prvi ljevičarski predsjednik u povijesti Kolumbije.

Coronel Aureliano
Kao sin učitelja, Petro je studirao na privatnom sveučilištu i stekao zvanje diplomiranog ekonomista. Već u tinejdžerskim godinama priključio se gerilskom pokretu M-19, utemeljenom 1970. godine – nakon što je kandidat lijeve platforme Alianza Nacional Popular, Gustavo Rojas Pinilla, poražen na izborima, i to, kako se sumnjalo, zahvaljujući izbornoj prevari.

Od tog trenutka Petro je vodio takoreći dvostruki život, pisao je svojedobno Deutsche Welle. Službeno je 1980. godine stupio na dužnost u gradu Zipaquirá u središnjoj Kolumbiji, a kasnije je postao i gradski odbornik. Paralelno se angažirao kao 'Coronel Aureliano' u redovima M-19. Ime si je dao po uzoru na lik iz romana '100 godina samoće' njegova zemljaka i idola, dobitnika Nobelove nagrade za književnost Gabriela Garcíje Márqueza.

Politička karijera u oporbi
U tim vremenima M-19 je počinio brojne zločine, između ostaloga otmice, ubojstva i napade na vojne i policijske ustanove. Petro je 1985. godine uhićen zbog ilegalnog posjedovanja oružja te je mučen i osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog sudjelovanja u zavjeri. Kada je M-19 1990. godine položio oružje i transformirao se u političku stranku Alianza Democrática M-19, kandidirao se za zastupničko mjesto u kolumbijskom parlamentu i osvojio ga.

Ali na izborima 1994. godine nije to uspio ponoviti. Nakon što je primio prijetnje smrću, u 90-im godinama prošlog stoljeća kao diplomat poslan je u Belgiju, a vrativši se u Južnu Ameriku, ponovno je ušao u parlament, najprije kao zastupnik, a onda i kao senator. Postao je poznat nakon što je razotkrio veze tadašnjeg predsjednika Alvara Uribea s desničarskom terorističkom organizacijom AUC.

Prvi put se na predsjedničkim izborima kandidirao 2010. godine, no nije ostvario uspjeh. Dvije godine kasnije kandidirao se za gradonačelnika Bogote te se na čelu tog grada zalagao, između ostaloga, za strože kontrole oružja, i jačanje javnog prijevoza, a osim toga je utemeljio sekretarijat za žene te nadležnu službu za LGBTIQ zajednicu.

Ponovno se na predsjedničkim izborima kandidirao 2018. godine, no zabilježio je neuspjeh i taj put.

Treća sreća
Petro se treći put kandidirao na izborima 2022. godine, kada je osvojio više od 11,2 milijuna glasova, odnosno 50,44 posto. No iako je tada dobio najviše glasova u povijesti, popularnost mu je drastično pala. U rujnu tako čak 61 posto građana Kolumbije nije odobravalo njegov rad.

Njegovi ambiciozni prijedlozi za restrukturiranje kolumbijskog zdravstvenog sustava, reviziju radnih propisa i ubrzanje tranzicije s fosilnih goriva naišli su na žestoko protivljenje. Mnogi zakonodavci, poslovni čelnici, pa čak i neki koalicijski partneri tvrde da su reforme loše osmišljene ili da riskiraju destabilizaciju ključnih sektora gospodarstva.

U daljnji pesimizam građane Kolumbije uvukao je atentat na konzervativnog političara Miguela Uribea, jednog od predsjedničkih kandidata na izborima 2026. godine. Uribe je upucan u glavu u lipnju ove godine, a preminuo je dva mjeseca kasnije.

Petro se često nalazi na udaru kritika da je autoritaran, što i sam priznaje, a i ne krije to da ima visoko mišljenje o samome sebi.

'Vjetrovi naroda nosili su me od jednog mjesta do drugog i pretvorili me u giganta', napisao je u svojoj knjizi.

Zbog toga ga zovu 'taštim', kao i 'željnim napredovanja' i 'mesijanskim karakterom' zato što 'vjeruje da je spasitelj naroda'. Ljevica kritizira njegovu intelektualnu aroganciju, menadžerski despotizam, konceptualnu tvrdoglavost i polarizirajući diskurs, a desnica mu zamjera ekonomsku viziju za zemlju, bliskost s ljudima kao što je Hugo Chavez i gerilsku prošlost.